Izloženost male djece antibioticima i razvoj alergija na hranu

Istraživački tim u Južnoj Karolini analizirao je podatke oko 1 500 djece s dijagnozom alergije na hranu te podatke oko 6 000 djece bez te dijagnoze. Koristeći statistički model, prilagodili su svoja otkrića s obzirom na čimbenike koji bi mogli utjecati na te podatke - način poroda, dob majke i postojanje drugih medicinskih stanja kao što su astma ili ekcem.

Znanstvenici su otkrili kako kod djece kojoj su prepisani antibiotici tijekom prve godine života postoji 1,21 puta veća vjerojatnost da će imati alergiju na hranu u odnosu na djecu koja nisu primila antibiotsku terapiju. Vjerojatnost da će dijete dobiti alergiju na hranu povećava se s brojem primljenih antibiotskih terapija. Osim toga, djeca koja prime snažnije antibiotike imaju veći rizik za razvoj alergije na hranu u usporedbi s djecom kojoj su prepisani drugi antibiotici kao, primjerice, penicilin.

Rezultati istraživanju ukazuju kako postoji veza između porasta broja recepata za antibiotike za malu djecu i porasta broja dijagnoza alergije na hranu kod djece. Smanjenju broja recepata za antibiotske terapije ne ide u prilog činjenica da se često pogrešno antibioticima pokušavaju liječiti virusne infekcije jer ih je teško razlikovati od bakterijske infekcije.

Uz pretjeranu upotrebu antibiotika javljaju se i brojni neželjeni učinci poput potencijalnih alergija na hranu, otpornosti bakterija na antibiotike te promjene sastava crijevne mikrobiote. Stoga se istraživački tim trenutno bavi analizom podataka iz različitih država kako bi utvrdili odnose li se njihova saznanja na širu populaciju pacijenata.