Virus ptičje gripe preživljava zbog čestih mutacija

Skupina virusa gripe A, koji uzrokuju ptičju gripu, kao i redovite sezonske epidemije gripe u ljudi, genetički je labilna i lako zaobilazi imunološki sustav. Dok se virus množi u ljudskom ili životinjskom tijelu, njegov se genetski sastav mijenja, tako da postojeći soj zamjenjuje nova varijanta. Zbog tih čestih i trajnih promjena, nužno je stalno promatranje i prilagodba cjepiva.

Virusi gripe imaju još jednu zabrinjavajuću karakteristiku: virusi gripe tipa A, uključujući i podtipove kojima se mogu zaraziti različite vrste od ptica do čovjeka, mogu razmjenjivati genetski materijal i spajati se. Te promjene rezultiraju novim podtipom koji se razlikuje od oba roditeljska virusa.

Smrtonosne pandemije izbijaju zato što stanovništvo nema razvijen imunitet na novi podtip gripe, a postojeća cjepiva ne mogu zaštititi od njega. Da bi izbila pandemija novi podtip virusa mora nositi gene virusa ljudske gripe zahvaljujući kojima će se moći prenositi s jedne osobe na drugu.

Da bi došlo do takvih promjena virusa, dugo se mislilo da ljudi moraju živjeti u bliskom dodiru sa svinjama i peradi. Budući da su svinje osjetljive na zarazu ptičjim virusom i virusima kojima se mogu zaraziti sisavci, mogu poslužiti kao "posuda" u kojoj se miješa genetski materijal ljudskoga i ptičjeg virusa. No, nedavno se pojavio i drugi mehanizam: sve je više dokaza da do mutacije virusa može doći i u samom čovjeku.

Od ptičje gripe obično obolijevaju ptice i svinje, a prvi slučaj zaraze čovjeka ptičjom gripom zabilježen je u 1997. u Hong Kongu, kad je tip virusa ptičje gripe H5N1 uzrokovao tešku respiratornu bolest 18 osoba, od kojih je šest umrlo.

Iscrpna istraživanja pokazala su da su se ti ljudi zarazili dodirom sa živom zaraženom peradi. Studije provedene na genetskoj razini pokazale su da je virus prešao izravno s ptice na čovjeka. Brza reakcija, odnosno uništenje sve peradi u Hong Kongu, smanjila je mogućnost izravnog prijenosa bolesti na ljude pa je spriječena pandemija.

Taj je događaj alarmirao javno zdravstvo jer je prvi put virus ptičje gripe prešao izravno na čovjeka i izazvao tešku bolest s visokom stopom smrtnosti. Nova uzbuna nastala je u veljači 2003. kad su od zaraze virusom H5N1 u Hong Kongu, nakon puta u južnu Kinu, oboljela dva člana obitelji od kojih je jedan od njih umro. Još jedno dijete iz obitelji umrlo je tijekom posjeta, ali uzrok nije poznat.

H5N1 izaziva posebnu zabrinutost jer brzo mutira i lako prima gene virusa kojima se mogu zaraziti druge životinjske vrste. Do 21. srpnja 2005. tim je virusom zaraženo 109 osoba i zabilježeno je 55 smrtnih slučajeva izvan Kine. Ptičjom gripom pogođeno je 13 zemalja diljem Azije i Europe. Usto, više od 120 milijuna ptica uginulo je od infekcije ili je zaklano radi sprječavanja širenja bolesti.

Tip H5N1 vrlo je zarazan za ptice i često uzrokuje teške, čak i fatalne simptome kod ljudi. Zaražene ptice virus prenose slinom, sekretom iz nosa i izmetom. Budući da su ptice selice među nositeljima virusa H5N1, virus bi se mogao raširiti u cijelom svijetu.

U siječnju 2004. H5N1 pojavio se u Vijetnamu i Tajlandu. Za nekoliko tjedana proširio se na deset azijskih zemalja, među kojima su bile Indonezija, Južna Koreja, Japan i Kina. Epidemija je zaustavljena u ožujku, ali su u Vijetnamu i Tajlandu od te bolesti umrle 23 osobe. Sljedeće godine, u siječnju 2005., ptičjom gripom pogođena su 33 od 64 gradova i pokrajina u Vijetnamu.

Izvor: PLIVAzdravlje