Gripa

S prvim jesenjim danima mnogi naši sugrađani cijepe se protiv gripe. Dok jedni niti ne razmišljaju o gripi, većini onih koji su jednom preboljeli gripu ona ostaje u neizbrisivom sjećanju zbog težine svoje kliničke slike i često neizbježnih komplikacija. Za razliku od obične prehlade koju odrasle osobe mogu preboljeti 2 do 4 (djeca oko 6 do 10) puta godišnje, od gripe se obolijeva jednom u godini dana i to u hladnijim zimskim mjesecima (studeni-ožujak), stoga je gripa bolest izrazito sezonskog karaktera.

Što je gripa?
Gripa ili influenza je akutna, lako prenosiva zarazna bolest dišnog sustava uzrokovana infekcijom virusima influence tipa A, B i C. Sam naziv influenza potječe iz prve polovice 19. stoljeća "influenca di fredo" (utjecaj hladnoće) i gripa prema francuskoj riječi "la grippe" (gripper=šcepati) dovoljno nam govori o kakvoj se bolesti radi. Vodeći je razlog posjeta liječniku u zimskim mjesecima kao i izostanaka s posla i škole budući da je redovito praćena povišenom temperaturom, osobito prva tri dana bolesti.

Tko je uzročnik gripe?
Uzročnik gripe je virus influenze. Poznata su tri imunološka tipa virusa influence, tip A, B i C. Virusi na svojoj površini imaju dvije funkcionalno različite vrste izdanaka. Jedna vrsta izdanaka su hemaglutinini, a drugu vrstu izdanaka cini enzim neuraminidaza. Obje vrste izdanaka podliježu antigenim promjenama i sklone su mutacijama. Na taj način virusi cirkulirajući u prirodi neprestano mijenjaju antigena svojstva, pa se nakon određenog broja godina pojavljuju novi mutanti. Antigene promjene najizraženije su u skupini virusa influence tipa A, u manjoj mjeri u skupini tipa B, dok je influenca tipa C antigenski postojana. Stoga se influenca tipa A u većim ili manjim epidemijama javlja gotovo svake godine, obično svake 2-3 godine. Epidemije uzrokovane virusom tipa B manjeg su intenziteta i javljaju se svakih 4-5 godina, a nerijetko se javljaju i "miješane" epidemije, kada istodobno cirkuliraju oba tipa virusa (A i B).

Koji su simptomi gripe?
U tipičnom obliku gripa je kratkotrajna febrilna bolest, sa simptomima koji traju tjedan dana. Simptomi gripe počinju 1 do 2 dana nakon izlaganja virusu gripe.

Simptomi gripe su:
· povišena tjelesna temparatura (osobito prva tri dana bolesti, izmedu 38-40 C), uz drhtavicu i znojenje,
· klonulost,
· glavobolja,
· bolovi u cijelom tijelu (osobito u mišićima ruku i nogu).

Uz opće znakove bolesti nakon nekoliko dana javljaju se i:
· osjećaj pečenja i stezanja u nosu,
· suhoća i bol u grlu i duž prsnog koša,
· suhi i nadražajni kašalj, a pred kraj bolesti kašalj s iskašljajem (tzv.

vlažni kašalj).
Početak bolesti može pratiti mučnina, povraćanje i proljev, što je osobito često kod djece. Ako ne nastupi naknadna bakterijska infekcija svi znakovi bolesti prolaze nakon nekoliko dana i bolesnik potpuno ozdravljuje.

Koje su komplikacije gripe?
Najvažnija komplikacija gripe je upala pluća, bilo da se radi o sekundarnoj bakterijskoj upali pluća ili primarnoj virusnoj influenca pneumoniji, koja je obično vrlo teškog tijeka i sa čestim smrtnim ishodom. Dok od upale pluća najčešće obolijevaju osobe starije životne dobi, akutni bronhitis javlja se u 10-30% mladih zdravih ljudi . Pojava upale srednjeg uha je česta komplikacija gripe kod male djece, te je najčešće posljedica sekundarnih bakterijskih infekcija, kao i upala sinusa.

Kako se gripa širi?
Bolest se prenosi kapljicama prilikom direktnog kontakta s inficiranom osobom (bolesnikom ili osobom s prikrivenom infekcijom), udisanjem zraka sa sitnim kapljicama iz okoline bolesnika. Moguć je i indirektan prijenos kontaktom, putem predmeta svježe zagađenim iscjetkom iz nosa i ždrijela inficirane osobe.

Kako se gripa liječi?
Kako se radi o virusnoj zaraznoj bolesti, specifičnog lijeka nema, a korištenje antibiotika "za svaki slučaj" neće spriječiti sekundarne bakterijske infekcije.
Nekomplicirani slučajevi liječe se simptomatski:

- mirovanje u krevetu, uzimanje dovoljno tekućine s mnogo vitamina C,
- paracetamol, acetaminophen ili acetilsalicilna kiselina ili njihove kombinacije s pseudoefedrinom za ublažavanje glavobolje i povišene temperature,
- kapljice za nos (ne dulje od 3-4 dana) radi dekongestije nosne sluznice, te antihistaminici radi ublažavanja iscjetka iz nosa, crvenila i suzenja očiju.
Kako antibiotici ne ubijanju viruse koriste se samo kod bakterijskih komplikacija, kao što su upala pluća, sinusa ili uha.
Kako spriječiti širenje gripe?
U zimskim mjsecima preporučljivo je češće provjetravanje prostorija, izbjegavanje oboljelih, kućna izolacija oboljelih, pranje ruku, te čišćenje površina dezinfekcijskim sredstvom. Medutim, sve ove mjere nisu dovoljne za uspješnu borbu protiv gripe. Mnogo bolju zaštitu pruža cijepljenje. Cijepiti se treba u predsezoni gripe (rujan, listopad, studeni). Cijepljenje se provodi jednokratno, u mišić u području gorenje trećine nadlaktice. Prvenstveno je namijenjeno sljedećim kategorijama osiguranika:

Za gore navedene kategorije stanovnika cijepljenje je besplatno, a svi ostali plaćaju 30 kuna.

Kao i ranijih godina, glavni nositelji cijepljenja su liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (obiteljski liječnici) na preko 500 lokacija u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Osim kod njih, cijepljenje se provodi u Higijensko-epidemiološkim odjelima Zavoda za javno zdravstvo (pri Domovima zdravlja), te u Zavodu za javno zdravstvo grada Zagreba na lokaciji Mirogojska cesta 16.

Mirjana Žagar-Petrović, dr.med.
Članak preuzet sa stranica Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba