Pojava nove vrste virusa početkom 2020. godine postala je glavna, ako ne i jedina, tema naslovnica diljem svijeta. Iz minute u minutu raste broj novih (dez)informacija o korona virusu. U moru netočnih informacija, u nastavku vam donosimo isključivo provjerene i pouzdane činjenice.
Krajem 2019. godine u Kini se kod ljudi pojavio novi soj koronavirusa koji prije nije bio otkriven te je privremeno bio nazvan 2019-nCoV. Od tada do danas nazivlje se promijenilo. Bolest o kojoj čitamo, a koju uzrokuje taj virus nazvana je COVID-19 (skraćeno od COronaVIrus Disease-19), dok je virusu dodijeljen naziv SARS-CoV-2 (skraćeno od engl. severe acute respiratory syndrome coronavirus 2, teški akutni respiratorni sindrom) jer pripada istoj porodici virusa kao i virus koji uzrokuje SARS.
Koronavirusi (CoV) su velika porodica virusa koji su česti kod životinja, no neki od njih mogu povremeno prijeći na ljude. Nakon što prijeđu sa životinje na čovjeka mogu se prenositi među ljudima. Tako se prije 18 godina pojavio teški akutni respiratorni sindrom ili SARS (engl. Severe Acute Respiratory Syndrome) koji potječe od cibetke, životinje iz reda zvijeri srodnih mačkama i koji je, ubrzo nakon što se pojavio, prestao uzrokovati bolest među ljudima. Godine 2012. se, pak, pojavio koronavirus bliskoistočnog respiratornog sindroma (engl. Middle East Respiratory Syndrome MERS) koji potječe od deva. Ljudski koronavirusi uzrokuju najčešće običnu prehladu, ali mogu uzrokovati i tešku bolest kao što je SARS ili MERS.
Pojava općenito novih i dosad neviđenih situacija, pa tako i novih zaraznih bolesti, može izazvati strah i zabrinutost. U tom slučaju mogu pomoći informiranje, edukacija, odgovorno ponašanje te primjena preporuka o prevenciji i zaštiti.
Globalno izvanredno stanje
Epidemija akutne respiratorne bolesti prouzročene novim koronavirusom (SARS-CoV-2) počela je tako što je u prosincu 2019. uočeno grupiranje oboljelih od upale pluća u kineskoj provinciji Hubei. Oboljeli su razvili simptome povišene temperature, kašlja i otežanog disanja s upalom plućima. Prvi slučajevi se epidemiološki povezuju s boravkom na veleprodajnoj tržnici morskih i drugih živih životinja (tzv. mokra tržnica).
Broj oboljelih mijenja se iz dana u dan, kao i broj umrlih. Stoga je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) krajem siječnja 2020. epidemiju virusom SARS-CoV-2 proglasio javnozdravstvenom ugrozom od međunarodnog značenja i globalno izvanredno stanje radi organizacije i provedbe javnozdravstvenih mjera međunarodne zajednice u zaustavljanju epidemije.
Je li strah opravdan?
Strah je jedna od temeljnih ljudskih emocija i prihvatljivo je ponekad ga osjećati. Strah, ako je opravdan, ima zaštitnu funkciju u upozoravanju i pripremi na potencijalnu opasnost. Ponekad je pretjerana razina straha neopravdana, a najčešće se događa zbog nedostatka informacija, pogrešnih uvjerenja ili iskrivljene percepcije.
Pojava općenito novih i dosad neviđenih situacija, pa tako i novih zaraznih bolesti, može izazvati strah i zabrinutost. U tom slučaju mogu pomoći informiranje, edukacija, odgovorno ponašanje i primjena preporuka o prevenciji i zaštiti.
Ostatak teksta pročitajte na sljedećem linku.
Autor: Prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr. med., spec. epidemiologije, Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Tekst je preuzet s Adiva – savjetom do zdravlja
