Prema novoobjavljenim rezultatima istraživanja američkih znanstvenika, osim povećanog rizika od razvoja astme i alergija na okolišne alergene, čini se da djeca iz urbanih sredina imaju i veću učestalost alergija na hranu.
U istraživanju je sudjelovalo 516 djece iz središta četiriju velikih američkih gradova – Baltimorea, Bostona, New Yorka i St. Louisa. Djeca su praćena od rođenja do pete godine života, a tijekom tog razdoblja jednom godišnje im je mjerena izloženost raznim tvarima i alergenima u kućanstvu, praćena prehrana i povijest bolesti te su im provođeni fizikalni pregledi. Dodatno, sakupljani su im i uzorci krvi za analizu specifičnih imunoglobulina E (IgE) koji sudjeluju u alergijskim reakcijama na mlijeko, jaja i kikiriki.
Na temelju prikupljenih podataka, djeca su smještena u skupine: alergičnih, potencijalno alergičnih, osjetljivih ili neosjetljivih na mlijeko, jaja ili kikiriki.
Obradom podataka ustanovljeno je da je 55 % djece bilo osjetljivo na barem jedno od navedene hrane, a gotovo 10 % ih je zadovoljilo kriterije „alergije u punom jeku“. Najalergenijim se pokazao kikiriki – 6 % djece je bilo alergično na njega, a slijedila su ga jaja s 4,3 % te mlijeko s 2,7 % alergične djece. Nadalje, 17 % ih je imalo „potencijalnu alergiju“, što znači da su imali povišene vrijednosti specifičnih IgE antitijela, no nisu pokazivali vidljive simptome alergije na ispitivanu hranu.
Utvrđeno je i da su djeca koja su živjela u kućanstvima s većom razinom određenih endotoksina, spojeva koje oslobađaju neke vrste bakterija, imala nižu učestalost alergija na hranu. Autori navode kako je potonje u skladu s tzv. hipotezom higijene prema kojoj izloženost određenim mikroorganizmima u ranom djetinjstvu može zaštititi od kasnije pojave astme i alergija.
Izvor: Journal of Allergy and Clinical Immunology