Zašto se riba mora naći na jelovniku svakog dijabetičara?

Kod oboljelih od dijabetesa tip 1 obroci se moraju uskladiti s vrstom i dozama inzulina i vrijednostima glukoze u krvi, dok se kod oboljelih od dijabetesa tip 2 obroci planiraju s obzirom na trenutnu i ciljanu tjelesnu masu, primjenu oralnih hipoglikemika te razinu glukoze u krvi. 

U planiranju dijabetičke dijete kritičan je sadržaj i kvaliteta ugljikohidrata, međutim bitno je obratiti pažnju i na druge hranjive tvari – proteine i masti. Riba predstavlja prehrambenu namirnicu gotovo idealnog nutritivnog profila, a konzumacija ribe vrlo je „ukusan“ način za poboljšanje kvalitete prehrane i sveukupnog zdravlja. Profil masti i biološki visokovrijedni proteini glavni su nositelji nutritivnih svojstava ribe, a prisutni vitamini i minerali daju joj dodatnu vrijednost.

Riba je poglavito proteinska namirnica te se stoga u dijabetičku dijetu uklapa kao izvor proteina, a ovisno o vrsti može predstavljati i značajan izvor „dobrih masti“.

Kod unosa bjelančevina u dijabetičkoj dijeti, prednost bi uz unos proteina biljnog porijekla trebalo dati i onima iz ribe i mesa peradi. Riba je bogata proteinima visoke biološke vrijednosti, odnosno sadrži sve esencijalne aminokiseline potrebne organizmu kako bi normalno funkcionirao. Zanimljivo, proteini ribe lakše su probavljivi i bolje iskoristivi od proteina mesa i mlijeka. Naime, zbog vrlo niskog sadržaja vezivnog tkiva i prirode proteina koji su uglavnom kratka mišićna vlakna, mala je vjerojatnost da će se nakon konzumacije ribe javiti osjećaj „težine“ u želucu. Impresivan nutritivni sastav ribe nadopunjen je sadržajem  vitamina B3, B6, B12, A te minerala željeza, cinka,  kalija, joda i fosfora. Sitna plava riba koja se prži i jede s kostima ima dodatni nutricionistički adut, a to je posebno visok udio kalcija. 

Ipak, najvrijednije tvari ribe za dijabetičare su nezasićene omega-3 masne kiseline, budući da štite od brojnih komplikacija dijabetesa, primjerice kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti, različitih upalnih stanja te hipertenzije. Od različitih vrsta masti dijabetičarima se preporučuje unositi jednostruko (maslinovo ulje, orašasti plodovi) i višestruko nezasićene masne kiseline (omega – 3 iz polumasne i masne ribe te algi i sjemenki), dok se unos zasićenih masnih kiselina treba ograničiti na manje od 8-10 % ukupnog dnevnog unosa radi njihovog štetnog djelovanja na kardiovaskularni sustav. Unos trans masnih kiselina iz hidrogeniranih biljnih ulja (i svih namirnica koje ih sadrže, poput vafla, keksa, lisnatog tijesta i sličnih proizvoda) treba u potpunosti ograničiti. 

Ostatak teksta pročitajte na službenoj stranici projekta "Riba Hrvatske - jedi što vrijedi".