Prehrana dijabetičara

Možda više od većine bolesti, diabetes mellitus povezan je s prehranom.
Iako genetske predispozicije imaju određenu težinu kod ove bolesti, prehrana bogata rafiniranom, prerađenom hranom i siromašna vlaknima te kompleksnim ugljikohidratima ima značajan udio u bolesti kod većine oboljelih od dijabetesa. Većina liječnika preporuča dijabetičarima smanjeno uzimanje šećera iz slastica ili druge, prerađene, hrane i zamjenu za hranu bogatu vlaknima. Cilj ovakve prehrane je smanjenje glikemijskog indeksa (indeks koji označava sposobnost hrane da povisi razinu šećera u krvi) i obuhvaćanje svih pozitivnih učinaka koje osiguravaju vitamini, minerali i vlakna sadržani u ovakvoj hrani.

Dijabetes tip II često se može kontrolirati pravilno izbalansiranom prehranom i tjelovježbom, tretman inzulinom nije uvijek nužan. Jedan od osnovnih problema ove bolesti je debljina, a kontrolirajući tjelesnu masu utječe se na kontrolu razine šećera u krvi. Česta pojava debljine kod ovih bolesnika rezultat je nemogućnosti dijabetičara da procijene koliko je neki proizvod sladak te često konzumiraju proizvode koji sadrže veće količine šećera, a da toga nisu ni svjesni. Posljedica je nemogućnost održavanja adekvatne tjelesne mase. Ukoliko osoba s dijabetesom tip II pokuša bolje razumjeti važnost hrane, nauči pravilno odabirati hranu te proučava sastav pojedinih namirnica uvelike će moći kontrolirati svoju bolest.

Prijedlozi za pravilnu prehranu:
Svaka osoba koja ima dijabetes mora se pridržavati propisane prehrane.

Dijabetičar može uzimati gotovo sve živežne namirnice ( izuzev šećera i šećernih pripravaka-kolača, bombona, čokolade, meda…).
Dijabetičarima je izuzetno važno koliko i čega smiju pojesti i zbog toga svaki šećeraš mora imati vagu na kojoj će vagati hranu koju konzumira.
Hrana se važe u pripremljenom stanju.

Sa mesa peradi potrebno je odstraniti kožicu i kosti, kao i s drugog mesa koje ima kosti i suvišnu masnoću, a sa voća, ukoliko je ima, košticu - breskva, marelica, trešnja, višnja, i koru - kod naranče, mandarine, grejpa, ananasa, lubenice, dinje. Hranu treba uzimati u 6 obroka: 3 glavna obroka-doručak, ručak, večeru, te međuobroke u 10 i 16 sati i kao zadnji u 21 sat (ili prije spavanja).
Ni jedan obrok se ne smije preskočiti.

Potrebno je da bolesnik više puta dnevno konzumira mlijeko i mliječne poizvode (ukoliko ne podnosi mlijeko u zamjenu se može uzeti: jogurt, kiselo mlijeko, acidofilno mlijeko).

Voće i povrće se također mora uključiti u dnevnom jelovniku, ali točno u propisanoj količini, a može se pripremiti u vidu salata, variva ili se može kuhati - na lešo. Voće se propisuje tri puta dnevno, za ručak i večeru.

Dozvoljena količina kruha kao i zamjena kruha određuje se prema propisanim kalorijama dijabetičke dijete. U zamjene kruha spadaju prilozi, koji se daju za ručak i večeru. U prehrani dijabetičara preporuča se uzimati crni, raženi, graham ili kukuruzni kruh (važni su radi vitamina i radi biljnih vlakana - važna uloga u pravilnoj probavi).

Meso: dozvoljene su sve vrste mesa (mršavog) - junetina, teletina, peradi, svinjetina, janjetina, jetrica, bijela morska riba ili pastrva. Meso poput kljukane guske i patke, tovljene ribe, masne junetine, te svinjetine se ne dopuštaju. Meso se priprema dva puta dnevno - za ručak i za večeru, a zamjene mesa uključene su u međuobrocima i to u 10 i 16 sati

Juhe: konzumirati juhe od mesa ili povrća ili kostiju - nakon kuhanja, a prije konzumiranja potrebno je obrati višak masnoće. U juhu nije dozvoljeno dodavati tjesteninu ili rižu - što znači da treba jesti prazne juhe.

Od začina je dopušteno: senf, ocat, sol, crvena paprika, papar, kao i sva umjetna sladila.

Od pića je dozvoljena mineralna voda, limunada, sok iz kompota (skuhanog doma - na tvorničkog).

Hrana se isključivo priprema na biljnim masnoćama: ulje ili margarin ili maslac (ukoliko ne postoji drugo oboljenje).
Bolesnik koji ima dijabetes mora se pridržavati propisane prehrane (po kalorijskoj vrijednosti), određene od strane liječnika ili dijetetičara.