Debljanje zbog lijekova

Iako je terapija lijekovima često podcjenjivani uzrok debljanja, istraživanja pokazuju da je 5 % amerikanaca pretilo upravo zbog terapije koje uzimaju. Ovdje nije riječ o šokantnim brojkama, ali debljanje kao nuspojava nosi sa sobom druge probleme poput nezadovojstva sobom, ali i moguće odustajanje od propisane terapije što govori da je situaciju potrebno shvatiti itekako ozbiljno.

Nije poznat točan broj lijekova koji dovode do debljanja, no stručnjaci procjenjuju da preko 50 često propisivanih proizvoda može biti tome uzrok. Mehanizam djelovanja lijekova na tjelesnu masu je različit – dok neki potiču apetit poput antidepresiva, antipsihotika, lijekova za migrenu i stereoida, drugi uzokuju pospanost i letargiju što za posljedicu ima manju potrošnju energije. Upravo su neki lijekovi za alergiju, nesanicu te protiv povišenog krvnog tlaka glavni uzročnici usporenosti preko dana.

Ponekad uzrok gomilanju suvišnih kilograma nije izravan preko lijekova, već posljedica procesa liječenja. Općenito, bolesni ljudi imaju oslabljeni apetit, no kada izliječe bolest počinju više jesti što se brzo odražava na liniji ako se pretjera. Prema istraživanjima terapija lijekovima može dovesti do nakupljanja čak 5 kilograma mjesečno, što uzevši u obzir dugi period liječenja bolesti poput depresije može imati razoran utjecaj na zdravlje.

Kada posumjati na terapiju kao uzrok debljanju?
Ukoliko u mjesec dana dobite 3 kilograma ili i više, a niste promijenili svoje prehrambene navike niti smanjili tjelesnu aktivnost, s pravom možete posumnjati da korijen gomilanja kilograma leži u vašem medicinskom ormariću. To osobito vrijedi, ako ste nedavno počeli uzimati nove lijekove.

Svoje otkriće svakako podijelite s kompetentnim liječnikom, no nikako na svoju ruku ne odustajte od terapije. Višak kilograma je mala cijena za platiti za sveopće zdravlje. Umjesto radikalnih postupaka odustajanja od terapije, rješenje je spoznati problem i kontrolirati ga pravilnim prehrambenim odabirima.

Proaktivni pristup
Uz malo truda i pažnje moguće je kontrolirati tjelesnu masu, čak i na terapiji koja uzrokuju snažne napadaje gladi. Pritom je nužan proaktivan pristup odnosno redovito praćenje svoje tjelesne mase i usvajanje modela tzv. lagane prehrane najčešće povezivane s mediteranskom prehranom, koja se temelji na povećanom unosu ribe, biljnih namirnica, maslinovog ulja te minimalno procesiranih namirnica.

Stručnjaci ističu da je 100 do 200 kcal manji unos energije dnevno dovoljan da se neutralizira debljanje uzrokovano lijekovima. To uistinu nije mnogo, 100 - 200 kcal sadrži primjerice kriška kruha, integralno pecivo, 40 g zobenih pahuljica, 1 pakiranje (150 g) voćnog jogurta, 50 g polutvrdog sira, 50 g nemasne šunke itd. Drugim riječima, kada započnete terapiju „optuženim“ lijekovima dovoljno je tek neznatno smanjiti unos hrane za očuvanje linije. Pritom su rezultati još bolji ukoliko se u rutinu uvede i redovita tjelesna aktivnost. Ako već nemate, nabavite pedometar koji će brojati korake – za svakih 2500 koraka potroši se oko 100 kcal.

Najbolji način borbe protiv iznenadnih napadaja gladi koji prate neke od lijekova je spremnost. Uza sebe je dobro uvijek imati niskokalorične namirnice bogate prehrambenim vlaknima poput voća ili povrća koje se može jesti sirovo. Prehrambena vlakna zahtjevaju dulje žvakanje te pridonose osjećaju sitosti, stoga su vrijedna pomoć kada nastupi glad. Od pomoći može biti i zavaravanje gladi nezaslađenim biljnim čajevima. Dobra ideja je i voditi dnevnik prehrane kako bi se otkrilo što i u kojoj mjeri se jede te kada najčešće dolazi do neplaniranih obroka. Na taj način se može već otprilike očekivati napadaj gladi i biti spreman u vidu voća ili šalice nezaslađenog kakaa.

Imajte na umu da jednom kada završite propisanu terapiju i suvišni kilogrami, u pravilu, idu dolje, doduše, najčešće nešto sporije nego što su se gomilali, pa je stoga potrebno prakticirati mediteransku prehranu i strpljenje.