Crohnova bolest

Crohn-ova bolest je kronični upalni proces koji prvenstveno obuhvaća probavni sustav. Iako bolest može zahvatiti bilo koji dio probavnog sustava, od usta do anusa, najčešće je zahvaćen zadnji dio tankog crijeva (illeum) i/ili debelo crijevo (colon i rectum).

Crohn-ova bolest je kronična bolest i može se pojaviti u bilo kojem razdoblju života. Neki oboljeli imaju dug period remisije, koji ponekad traje godinama, i tada nemaju nikakve simptome. Nema načina kojim bi se utvrdilo kada će doći do remisije ili kada će se simptomi pojaviti.

S obzirom na to da bolest može zahvatiti bilo koji dio probavnog sustava, simptomi uvelike variraju od bolesnika do bolesnika.

Uobičajeni simptomi Crohn-ove bolesti:
 • grčevi- bol u trbuhu
 • dijareja
 • vrućica
 • gubitak tjelesne težine
 • nadutost
 • bol u donjem dijelu debelog crijeva
 • lezije kože
 • bolni zglobovi
 • analni čirevi

Crohn-ova bolest može zahvatiti bilo koju dobnu skupinu, no ipak većina oboljelih spada u skupinu od 16 da 40 godina. Najčešće se pojavljuje kod ljudi koji žive u sjevernim klimatskim područjima. Oko 20 % oboljelih ima rođake, najčešće braću ili sestre i nerijetko roditelje, koji imaju jedan od oblika upale crijeva.

Točan uzrok pojave ove bolesti se ne zna. Istraživači su se fokusirali na tri moguća uzroka: disfunkciju imuno sustava, infekcije i prehranu.

Iako nema lijeka za Crohn-ovu bolest, medikamentozna terapija može pomoći kod ranog stadija bolesti kao i djelomično olakšati simptome. Najčešći lijekovi koji se koriste su kortikosteroidi, prednison i metilprednisolon, kao i različiti protuupalni lijekovi. Povremeno se koriste i 6-merkaptopurin i azatioprin, kao imunosupresivi.

Dijetoterapija
Malnutricija je česta u oba slučaja upalnih bolesti crijeva. Izgleda da oboljeli od Crohn-ove bolesti sagorijevaju masnoće brže nego zdrava populacija i većina pacijenata je pothranjena. Stručnjaci preporučaju da djeca s Crohn-ovom bolešću povise unos kalorija i proteina za oko 150 % u odnosu na dnevne preporučene doze svojih vršnjaka. Oboljeli čija težina nije manja od 90 % normalne težine ili je normalna, ne trebaju dodatno povećavati unos kalorija.

Hrana koja je važna za zaštitu

Proteini su veoma važni za rast i oporavak stanica. Dijareja može uzrokovati deficit proteina te oboljeli trebaju više proteina nego zdrava populacija. Dobar izbor je ukoliko se kao primarni izvor proteina konzumira riba i soja. Soja je pogotovo zdrava za osobe koje ne podnose laktozu te ne mogu konzumirati mlijeko. Ostali izvori proteina su perad i mršavo meso, sušeni grah i leguminoze.

Kompleksni ugljikohidrati koji se nalaze u cjelovitim žitaricama, voću i povrću trebali bi činiti polovicu unesenih kalorija kod oboljelih od Crohn-ove bolesti. Oboljeli također trebaju birati kompleksne ugljikohidrate koji su dobar izvor vlakana. Svježe voće (npr. jabuke, grejpfrut, naranče, šljive, jagode, borovnice, maline) mogu imati i zaštitnu ulogu kod upalnih bolesti crijeva. Ipak, potrebno je naglasiti da jednostavni šećeri mogu povećati upale te bi oboljeli trebali izbjegavati sušeno voće i voće s većim udjelom šećera (grožđe, ananas, lubenica). Također, treba napomenuti da hrana s visokim udjelom vlakana može izazvati plinove, nadutost i bolove u trbuhu. Problemi se mogu izbjeći, ili barem reducirati, ukoliko se jede često i u malim količinama.

Za piće se preporuča konzumiranje većih količina vode (po mogućnosti destilirane), voćnih čajeva i svježih sokova.

Oboljeli od Crohn-ove bolesti trebali bi u svoju prehranu uvesti ulja koja su bogata omega-3 masnim kiselinama. To su laneno, maslinovo, sojino, riblje ulje, kao i ulje dobiveno iz sjemenki i oraha.

Hrana koja može isprovocirati simptome
Eliminacijske dijete. Eliminacijske dijete su one u kojima se eliminira određena vrsta hrane koja može izazvati alergijske reakcije ili iritaciju crijeva. Rezultati kliničkih studija u kojima su korištene ovakve dijete ukazali su na značajno poboljšanje kod oboljelih od upalnih bolesti crijeva, a bez mogućih neželjenih efekata. Dijeta se provodi na način da se tijekom dva tjedna iz prehrane izbaci sva hrana za koju se sumnja da bi mogla proizvesti alergijske reakcije ili iritirati crijeva. Nakon ta dva tjedna, polagano, svaki treći dan, se ponovo uvodi hrana, pri čemu s pazi na simptome koji bi mogli ukazati na alergijske reakcije ili iritacije, uključujući gastrointestinalne probleme, glavobolje i crvenjenje (tzv. udar krvi u glavu)

Hrana koja se najčešće eliminira:
 • zasićene masnoće - kojih u većim količinama ima u životinjskim i mliječnim proizvodima
 • mliječni proizvodi - neke osobe ne mogu probaviti mliječni šećer-laktozu. Ipak, neki oboljeli koji ne podnose laktozu mogu jesti jogurt s aktivnim bakterijskim kulturama, što može pomoći kod upalnih bolesti crijeva.
 • hrana koja može izazvati ili pojačati upale (alkohol, jednostavni šećeri i kofein).
 • proizvodi koji sadrže kukuruz ili gluten (proizvodi od pšenice, zobi, ječma)
 • hrana koja može izazvati alergijske reakcije (jaja, kikiriki, rajčica)
 • hrana koja može iritirati probavni sustav (povrće iz porodice kupusa)

Hrana bogata oksalatima može povećati rizik stvaranja bubrežnih kamenaca, što je česta komplikacija kod oboljelih od upalnih bolesti crijeva. Stoga treba biti umjeren u konzumiranju čokolade, kakaa, crnog čaja, papra, špinata, cikle, peršina.

Suplementi
Crohn-ova bolest i operativni zahvati kojima se uklanjaju dijelovi crijeva mogu inhibirati apsorpciju vitamina, masti i ostalih važnih mikronutrijenata. Deficit vitamina, pogotovo vitamina A, vitamina C, vitamina E, vitamina B₁₂ i folne kiseline čest su rezultat malapsorpcije.

Općenito, suplementacija vitamina je preporučljiva svim oboljelim od upalnih bolesti crijeva, pogotovo djeci, da ne bi došlo do zastoja u rastu i razvoju. Vitamini A, C i E su snažni antioksidansi koji štite organizam od štetnog utjecaja slobodnih radikala. Posebno je važna suplementacija folne kiseline za pacijente koji su izbacili svježe voće i povrće iz prehrane. Deficit folne kiseline može povećati rizik od karcinogenih oboljenja crijeva.

Da bi se spriječila anemija, često su potrebne mjesečne injekcije vitamina B₁₂. Uočen je i deficit vitamina K koji je vitalan za zdravlje crijeva. Minerali, posebno kalcij, magnezij, cink i selen, također zahtijevaju dodatnu suplementaciju. Kalcij i magnezij su neophodni za zdrave kosti, selen je snažan antioksidans, a cink je potreban za zacjeljivanje rana. Također, deficit cinka može izazvati razvoj fistula kod oboljelih od Crohn-ove bolesti.

Probiotici mogu biti korisni kod ovih bolesti. Dobar izvor je jogurt ili fermentirano mlijeko koji sadrže aktivne kulture bakterija koje se prirodno nalaze u probavnom sustavu, tzv. dobre bakterije. Aminokiselina glutamin glavno je «metaboličko gorivo» stijenci crijeva, omogućava odvijanje apsorpcije i kao takva ima povoljan učinak kod bolesti crijeva.

Esencijalne masne kiseline te omega-3 masne kiseline, imaju protuupalno djelovanje i potrebne su za oporavak probavnog sustava. Od biljnih pripravaka korisno je uzimati češnjak, i u slučaju tvrde stolice, aloe veru.