Preosjetljivost na hranu

Iako se preosjetljivost na hranu često poistovjećuje sa alergijom na hranu ili neke njene komponente, ona uključuje i nepodnošenje određene hrane koja je, za razliku od alergija, toksična reakcija na hranu koja ne uključuje imunosni sustav i mnogo ju je teže dijagnosticirati..
«Ono što je jednom čovjeku hrana, drugome može biti otrov».

Ova jednostavna tvrdnja mogla bi biti biti definicija preosjetljivosti na hranu ili određene komponente hrane. Svi ljudi ne reagiraju jednako na određene namirnice, primjerice, dok veliki broj ljudi u filmovima uživa grickajući kikiriki, neke bi ljude taj kikiriki iz udobne fotelje ispred televizora mogao odvesti ravno na bolnički ležaj. Na sreću, samo se mali broj ljudi treba brinuti o ovakvim ekstremnim reakcijama na hranu, no zanimljv je podatak koji govori da barem 30 % ljudi tijekom života iskusi jednu ili više epizoda preosjetljivosti na hranu. Ove reakcije mogu prouzrokovati simptome različitog stupnja tjelesne nelagode.
Postoje studije čiji podaci ukazuju na sve veću učestalost preosjetljivosti na hranu ili određene komponente hrane, a ta preosjetljivost ima širi i raznolikiji utjecaj na organizam nego što se prethodno smatralo.

Dva su osnovna oblika preosjetljivosti na hranu:
• alergija na hranu ili komponente hrane, te
• nepodnošenje hrane ili komponenata hrane

Iako se preosjetljivost na hranu često poistovjećuje sa alergijom na hranu ili neke njene komponente, ona uključuje i nepodnošenje određene hrane koja je, za razliku od alergija, toksična reakcija na hranu koja ne uključuje imunosni sustav i mnogo ju je teže dijagnosticirati.

Simptomi preosjetljivosti na hranu koji uključuju povraćanje, proljev, krvavu stolicu, ekcem, urtikariju, kožni osip, curenje i svrab nosa najčešće su rezultat alergijske reakcije. No kada simptomi preosjetljivosti na hranu uključuju pojačan umor, plinove, napuhavanje, promjene raspoloženja, neurozu, migrene i poremećaje u prehrani, najvjerojatnije se radi o nepodnošenju određenih komponenata hrane. Ovi simptomi najčešće se i ne povezuju sa konzumacijaom hrane pa je iz toga razloga ovaj oblik preosjetljivosti na hranu teže dijagnosticirati. Otežana okolnost u dijagnosticiranju je i činjenica da se simptomi mogu javiti i nekoliko dana nakon što je hrana na koju je osoba preosjetljiva konzumirana.

Klinička istraživanja gomilaju dokaze koji govore da preosjetljivost na hranu može povećati intezitet simptoma reumatoidnog artritisa, astme i ostalih bolesti koje se ne povezuju sa konzumacijom hrane.