Alergija na hranu ili komponente hrane

Datum objave: 01. 01. 2005.

Alergije na hranu uključuju jedinstvenu interakciju između pojedinca i određene hrane..
Alergije na hranu definiraju se kao toksične kliničke reakcije na hranu ili komponente hrane koje uključuju funkciju imunosnog sustava. Imunosni sustav je kompleksan sustav čije stanice i molekule cirkuliraju organizmom i štite nas od potencijalno štetnih stranih molekula. Najaktivniji je na dijelovima tijela koji su najviše izloženi stranim molekulama, koži, plućima, nosu i gastriintestinalnom sustavu.
Imunosni sustav građen je od različitih vrsta stanica koje, iako svaka ima svoju specifičnu funkciju, zajedno sudjeluju u zaštiti od štetnih supstanci:

- B-stanice stvaraju antitijela;

- T-stanice uništavaju potencijalno opasne stanice i molekule kao štosu bakterije uzročnici bolesti; i
- makrofagi, koji uništavaju preostale štetne supstance

Zahvaljujući hrani koju unosima, intestinalnom sustavu slalno se «predstavljaju» nove molekule, koje stanice imunosnog sustava provjeravaju kako bi se utvrdilo njihovo potencijalno štetno djelovanje na organizam. Do alergijske reakcije dolazi kada stanice imunosnog sustava identificiraju molekule kao potencijalno toksične i štetne; ove molekule nazivaju se antigeni. Stanice imunosnog sustava vežu se za antigene te potiču lučenje histamina ili ostalih kemikalija koje potom signaliziraju mikrofagimna da dođu i unište «neprijateljsko tijelo».

Hrana koja uzrokuje alergijske reakcije
Identificirano je preko 140 namirnica koje mogu uzrokovati alergijske reakcije. Namirnice koje se najčešće povezuju sa induciranjem alergija su:

• Kravlje mlijeko
• Školjke
• Jagode
• Rajčice
• Špinat
• Pšenica
• Jaja
• Škampi
• Piletina
• Soja
• Kikiriki
• Naranče

Kravlje mlijeko je jedna od prvih namirnica koja se eliminira iz prehrane kada se nastoji utvrditi na što je osoba alergična. Ono sadrži 25 različitih molekula koje su prema znanstvenicima potencijalni alergeni. Jedan od najčešćih alergena u mlijeku je protein kazein.
Način na koji se hrana priprema, procesira, čuva i skaldišti također može imati utjecaja na to da li će uzrokovati alergijsku reakciju ili ne. Primjerice, neke molekule koje su odgovorne za izazivanje alergijskih reakcija mogu biti uništene zagrijavanjem. Pojedinci koji su alergični na kravlje mlijeko izvještavaju da konzumiranje zagrijanog mlijeka ne uzrokuje simptome povezane sa alergijom na mlijeko sugerirajući da su molekule iz mlijeka koje su toksične za te individualce uništetne procesom zagrijavanjem.

Koja je hrana sigurna kada imate problema sa alergijama?
Namirnice koje se najrjeđe povezuju sa bilo kojim tipom alergije na hranu su:

• Jabuke
• Sezamove sjemenke
• Teletina
• Kruške
• Krumpiri
• Trešnje
• Mrkve
• Riža

Alergije na hranu uključuju jedinstvenu interakciju između pojedinca i određene hrane. Slušajte svoj organizam. Ne postoji «čvrsto» pravilo koje kaže koja hrana uzrokuje alergijske reakcije. Moguće je da ćete tolerirati većinu namirnica koje su često uzrok alergijskih reakcija, a pri tome nećete tolerirati namirnice koje se vrlo rijetko povezuju sa alergijama. Osobni zdravstveni status i prehrambene navike trebaju se uzeti u obzir kada se nastoje utvrditi namirnice koje uzrokuju alergijske reakcije.
Najbolji pristup za nositi se sa alergijama je provođenje eliminacijske dijete kojom se utvrđuju, a potom i iz prehrane izbacuju namirnice koje izazivaju alergijsku reakciju.

Pošalji prijatelju na email

Komentari