Sklerozacija–terapija izbora proširenih vena i kapilara nogu?
Varikozne vene su proširene vene vijugavog tijeka koje se nalaze najčešće po nogama. Smatra se da su prisutne kod oko 10-20% populacije. U najvećem postotku se nalaze kod ženskog dijela populacije, najčešće nastaju u doba adolescencije. Nisu prolazna pojava nego im se tijekom vremena povećava broj i veličina često skupa s kapilarama..
Kod većine ljudi pričinjavaju samo estetski problem naročito kod žena. Sjetite se samo nelagode pri pomisli da nosite suknju i kupate se na plaži. Nakon što se došli kući s posla osjećate grčeve i težinu nogu, a stopala su otečena tako da jedva obučete cipele.
S vremenom je čest razvoj tamne pigmentacije potkoljenica, upala kože te pojava rane. U manjem postotku je moguć razvoj duboke venske tromboze koja često bude fatalna ako se na vrijeme ne prepozna. Prvi znakovi koji bi mogli upozoravati na njen razvoj jesu: promjer jedne noge je veći od promjera druge noge, na dodir bolnost noge naročito mišića listova, pojava modre boje kože potkoljenice, bolnost noge je veća u visećem položaju, podizanje stopala je praćeno s boli u listu.
Uzroci nastajanja proširenih vena su multifaktorijalni i često udruženi:
Svaka vidljiva vena ili kapilara na nogama ne predstavlja nikakvu prijetnju po zdravlje ili estetski poremećaj koji treba ukloniti. Kod pojedinih ljudi se vene pojačano ističu konstitucijski naročito kod sportaša. Vene predstavlju vrstu rezervara krvi koja se vraća nazad u srce pri čemu bitnu ulogu imaju zalisci vena koji usmjeravaju krv prema srcu. Zalisci vena imaju ulogu ventila koji propuštaju krv samo u jednom smjeru. Gubljenjem njihove funkcije dolazi do povratka krvi što je ključni događaj u nastajanju varica. Uloga mišićne kontrakcije je neizreciva u pumpanju krvi prema srcu. Na nogama se venski sustav dijeli na duboki koji teče između mišića koji im daju potporu te površinski sustav koji se nalazi u koži i potkožju a nema potporu mišića te je sklon širenju. Oba sustava su spojena putem perforantnih vena pomoću kojih prebacuju krv iz jednog sustava u drugi.
Vene dubokog sustava putem mišićnih kontrakcija prebacuju i skupljaju krv u površinski sustav vena manjim dijelom a većim dijelom prema srcu.Kod dužeg stajanja dolazi do nakupljanja krvi ali bez transporta zbog čega se povisuje tlak. Daljim porastom tlaka dolazi do prodora krvi kroz stijenku vene u tkivo što je ključni događaj u nizu poremećaja: pigmentacija kože, rana, upala. Perforantne vene omogućavaju smjer krvi samo iz dubokog venskog sustava u površni. Kada oslabe zalisci perforantnih vena ili kada se vene prošire dolazi do prodora krvi iz dubokog venskog sustava u površinski sustav koji nema mišićnu potporu te dolazi do nastajanja proširenih vena. Kapilare se ne moraju nužno javiti s proširenim venama no najčešće budu zajedno. Za razvoj kapilara nogu najbitniju ulogu imaju ženski hormoni i nasljeđe. Kapilare lica nastaju zbog ženskih hormona i najčešće zbog dužeg izlaganja suncu koje stimulira oslobađanje tvari u organizmu koje potiču razvoj kapilara.
Metode za uklanjanje proširenih vena i kapilara:
zaleđivanje vena putem sonde koja se uvlači u venu i koristi tekući dušik za destrukciju vena.Radi se o relativno novijoj metodi.
Sklerozacija je metoda koja se temelji na ubrizgavanju sklerozirajućeg sredstva u venu ili kapilaru čime se potiče upala i time nestajanje vene ili kapilare. Osnovni preduvjet za zahvat je nošenje elastičnih čarapa minimum 3 tjedna nakon zahvata te hodanje neposredno nakon zahvata. Sredstvo se ubrizgava inzulinskom iglom nakon čega se stavlja tupfer na mjestu uboda koji se nosi par dana ili drži 24h. Sam zahvat je bezbolan kod većine ljudi jer ubod ne boli. Jedino se nekad može osjetiti peckanje prilikom ubrizgavanja sredstva. Kod 50-90% pacijenata se može očekivati poboljšanje no konačni rezultat najviše ovisi o pacijentu i pridržavanju uputa o ponašanju. Rezultati se vide odmah kod manjih vena i kapilara dok kod većih vena potrebno je par tjedana da nestanu. Ovisno o promjeru žile odreduje se postotak sredstva za sklerozaciju. Preporuča se početi zahvat na bedrima te se spuštati na potkoljenice. Tretman se može ponavljati po potrebi, razmak između tretmana je oko 7-14 dana. Prosječno je potrebno oko 3 tretmana da bi se kapilate i vene nogu uklonile što ovisi o broju promjena.
Sve navedene metode daju dugotrajne rezultate no uz uvjet pridržavanja uputa, bitni su također nasljedni faktori.Nakon nekog vremena, prosječno 3-5 godina dolazi do izbivanja novih žila i kapilara. Tretirane žile i kapilare nestaju ali dolazi do nastajanja novih.
Prevencija i ostale metode za suzbijanje vena te kapilara :
Nosite niže pete do 5 cm i izbjegavajte duža stajanja te sjedenja. Kad možete noge držite u povišenom položaju ili legnite.
Unatoč primjeni novih metoda i sredstava sklerozacija i dalje zauzima ključnu ulogu u borbi protiv proširenih vena i kapilara.
dr.med. Dinko Kaliterna
specijalist za kožne i spolne bolesti
Poliklinika za kožne i spolne bolesti "Poliderma d.o.o."