Datum objave: 07. 06. 2016.

Egipatska legenda kaže da je izumitelj piva bio Oziris, bog plodnosti, zemlje i vegetacije, a u davnim vremenima pivo se nije smatralo samo pićem, smatralo se i lijekom i hranom. To drevno piće preživjelo je do danas i steklo iznimnu popularnost, no uz njega se vežu i neke dileme koje smo pokušali razjasniti.

Koliko je pivo korisno za zdravlje, a koliko štetno?
Brojne znanstvene studije identificirale su na stotine biološki aktivnih komponenata prisutnih u pivu koje imaju koristan učinak na zdravlje čovjeka. Najviše se nade polaže u fitokemikaliju ksantohumol, koja predstavlja gorku tvar u pivu, a posjeduje antikarcinogeno djelovanje.

Ipak, u današnje doba moramo biti svjesni opasnosti koje donosi pretjerivanje u alkoholu, posebice u Hrvatskim okvirima gdje imamo više od dvjesto tisuća registriranih alkoholičara. Prekomjerna konzumacija alkohola ima negativan učinak na zdravlje i okolinu, te valja biti vrlo oprezan s odašiljanjem poruka o povoljnim učincima alkoholnih pića na zdravlje. Ključna riječ kod svih spoznaja o pozitivnom utjecaju alkoholnih pića na zdravlje je «umjereno».

Piti umjereno znači piti u granicama koje određuju zdravlje, društvo u kojem živimo, i obveze prema obitelji i prijateljima; za većinu muškaraca to znači dnevno 1-3 pića. Žene su osjetljivije na alkohol te im se stoga preporuča manja količina pića nego muškarcima; dnevno 1-2 pića.

Količina alkohola u “čaši” piva može znatno varirati, ovisno o veličini čaše i postotku alkohola u pivu i neznatno se razlikuje diljem Europe u skladu s tradicijom i običajima. Kao normativ za jedno piće obično se podrazumijeva se čaša volumena 0,25-0,3 dl.

Valja upamtiti da se preporuka o koristima umjerene konzumacije alkohola odnosi samo na zdrave, odrasle osobe i da postoje određne situacije u kojima se i umjerena konzumacija alkohola može smatrati zlouporabom. Situacije u kojima se umjerena konzumacija alkohola ne preporuča su trudnoća, konzumiranje prije upravljanja vozilima i strojevima ili istodobno konzumiranje alkohola i nekih lijekova.

Deblja li pivo?
Pivo ima sličnu energetsku vrijednost kao mlijeko i nema nikakvih „skrivenih“ spojeva koji bi poticali debljanje, posebice nastanak tzv. „pivskog trbuha“. Pretjerivanje s unosom bilo koje namirnice ili pića rezultirat će gomilanjem masnog tkiva. Razlog eventualnoj sklonosti nakupljanju kilograma u pivopija možda leži u činjenici da se u pivu pretjeruje jer se radi o „tekućoj hrani“. Nadalje, znanstveno je dokazano da su prehrambene navike pivopija manje u skladu s nutricionističkim preporukama nego primjerice u usporedbi s osobama koje češće piju vino.

Je li pivo doista hranjivo?
Više od 90 % piva je voda, stoga se pivo može smatrati dnevnim doprinosom unosu tekućine. Proizvodi se od biranih sirovina - slada, žitarica, hmelja, kvasca i vode. Sve su to prirodni sastojci koji doprinose zdravoj i uravnoteženoj prehrani. Iako umjereno konzumiranje piva može opskrbiti organizam mnogim esencijalnim vitaminima i mineralima, ne smije se zaboraviti da pivo uvijek treba umjereno konzumirati u okviru uravnotežene prehrane.

Pivo ne sadrži masti, ima nizak udio proteina, a ugljikohidrati uglavnom potječu iz ječma. Pivopije nerijetko pravdaju svoju ljubav prema pivu ističući kako na taj način unose važne vitamine B skupine. Zaista, kvasac koji je odgovoran za vrenje proizvodi vitamine B skupine koji ostaju u pivu. Ipak, pokušaj opskrbe vitaminima B skupine putem piva neće biti toliko uspješan, budući da pretjerivanje uzrokuje nedostatak vitamina, zbog sadržaja alkohola, koji je poznati «kradljivac» vitamina, posebice vitamina B1.
Pivo sadrži brojne elemente u tragovima i minerale. Njihova količina ovisi o porijeklu sirovina, metodama pripreme i proizvodnom procesu. Sastav tla u koje se ječam i hmelj uzgajaju, te vremenski uvjeti igraju ulogu u mineralnom sastavu piva. Prisustvo minerala poput željeza, kroma, bakra, silicija i kalija svakako se može smatrati povoljnim svojstvom. Posebice je povoljan omjer natrija i kalija, gdje je kalij u prednosti, što je preduvjet za pravilnu ravnotežu tekućine u organizmu i prevenciju povišenog krvnog tlaka.

Širok spektar biološki aktivnih komponenti porijeklom iz bilja nalazi se u pivu. Naime, riječ je o fitokemikalijama, posebice o polifenolima koji se smatraju odgovornima za povoljna svojstva crnog vina, a prisutni su i u pivu. Polifenoli štite kardiovaskularni sustav i imaju antioksidativno djelovanje.

Hladno pivo kao ljetno osvježenje, da li ne?
Mnogi posežu za hladnim pivom kao osvježenjem tijekom vrućih ljetnih dana. Međutim, konzumacija alkohola ne preporučuje se tijekom nesnosnih vrućina, budući da alkohol dodatno dehidrira tijelo. Opet je ključno umjereno i odgovorno posezanje za pivom. Ipak će najbolje prijati uz večernja ljetna opuštanja!

Vitamini.hr

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: pivo,

Komentari