Funkcionalna hrana

Datum objave: 01. 01. 2005.

Hipokrat, otac medicine, bio je svjestan uloge koju ima hrana u očuvanju zdravlja, te je prije puna dvadeset i četiri stoljeća izrekao: “Neka tvoja hrana bude tvoj lijek”..
Prehrana kontrolira i utječe na razne funkcije u organizmu, a time pridonosi zdravlju čovjeka i smanjuje rizik pojave mnogih bolesti. Stoga je potražnja za namirnicama koje djeluju povoljno na zdravlje, a pritom imaju i adekvatnu nutritivnu vrijednost, u značajnom porastu. Koncept «funkcionalne hrane» začet je u Japanu, a prehrambena industrija širom svijeta prihvatila ga je te danas temelji svoj razvoj upravo na ovom segmentu. Službena definicija funkcionalne hrane ne postoji, ali se ukratko može opisati kao hrana koja posjeduje povoljan učinak na zdravlje uz adekvatno nutritivno djelovanje. Vitamini, minerali, antioksidansi, proteini, fitokemikalije i zookemikalije često se dodaju hrani i piću kako bi se obogatila njihova nutritivna vrijednost. Takve namirnice u današnje doba opisuju se kao funkcionalne namirnice jer pokazuju povoljna djelovanja na jednu ili više funkcija u organizmu. Funkcionalna hrana može se kategorizirati prema učinku na zdravlje pojedinog organa ili sustava organa, primjerice zdravlje probavnog sustava, koštanog sustava, krvožilja ili imunološkog sustava.
Nutrijenti dodani u osnovnu hranu mogu povećati unos određenog nutrijenta čak i na razini cijele populacije. Upravo je obogaćivanje hrane ključnim nutrijentima na početku dvadesetog stoljeća odgovorno za iskorjenjivanje bolesti poput gušavosti, rahitisa, beri – beri-a i pelagre. Obogaćivanje soli jodom započelo je 1920. godine, mlijeku je dodan vitamin D 1930. g., brašno i kruh obogaćeni su vitaminima B skupine 1940. g., a od početka osamdesetih godina dvadesetog stoljeća kalcij se dodaje u razne prehrambene proizvode. Osvrnemo li se na znanstvene spoznaje koje su bile aktualne u to doba, primjećujemo da je prehrambena industrija poštovala i pratila znanost, te su tako zajednički povoljno djelovali na zdravlje populacije. U današnje doba ovo područje doživljava značajnu ekspanziju. Brojni znanstveni dokazi ukazuju na značaj adekvatnog unosa brojnih nutrijenata, fitokemikalija i probiotika, te na važnost prevencije prehrambenih nedostataka koji nastaju kao rezultat suvremenog načina života.
Bolesti koje su povezane s neuravnoteženom prehranom i prekomjernim unosom hrane danas su vodeći uzroci smrti u razvijenim zemljama svijeta. Među tim bolestima su bolesti srca, neke vrste karcinoma, moždani udar, hipertenzija, pretilost i dijabetes tip II.

Pretilost je čimbenik koji je odgovoran za pojavu mnogih bolesti, uključujući kardiovaskularne bolesti i dijabetes. Nutritivni čimbenici povezuju se s osteoporozom, konstipacijom, anemijom, divertikulima te malnutricijom. Primjena dijetoterapije i nutritivnih modifikacija kod nekih je bolesti od presudne važnosti za tijek i ishod bolesti.
Hrana ili lijek?
Koncept «samoliječenja» i brige za vlastito zdravlje putem posebno dizajniranih prehrambenih proizvoda i dodataka prehrani sve je popularniji, kako na Zapadu, tako i u našim krajevima. Tržište nutraceutika, suplemenata i proizvoda koji se nalaze negdje na granici hrane i lijeka raste iz dana u dan.
Funkcionalna hrana nije ništa drugo nego tradicionalna hrana koja sadrži dodatke koji je čine funkcionalnom. Najbolji i u nas najrašireniji primjer je dobar stari jogurt koji dodatkom probiotičkih bakterija postaje funkcionalan. Probiotici ili „korisne bakterije” svojim metabolizmom stvaraju nepovoljne uvjete za rast patogenih mikroorganizama, pomažu nam da iz hrane dobijemo sve važne hranjive tvari i energiju, a odgovorne su i za sintezu vitamina K i nekih vitamina B skupine. Smatra se da povoljna ravnoteža intestinalne mikroflore igra važnu ulogu u razvoju i održanju snažnog imunosnog sustava.
Adekvatan unos prehrambenih vlakana pospješuje funkciju gastrointestinalnog sustava. Određene vrste vlakana mogu biti korisne pri tretiranju nepodnošenja glukoze, sniženju prekomjerne tjelesne mase, te kontroli poremećaja masnoća. Zato se vlakna danas dodaju cijelom nizu namirnica, a posebice proizvodima od žitarica, fermentiranim mliječnim proizvodima i sokovima.
Od posebnog su značaja vlakna topiva u vodi, primjerice inulin i oligofruktoza, koji se često nazivaju i prebiotici. Fiziološki učinci prebiotika očituju se kroz fiziološke učinke probiotika, odnosno poželjnih bakterija u probavnom sustavu, jer potiču njihov rast i aktivnost. Dodatno svojstvo prebiotika je to što pospješuje peristaltiku crijeva i skraćuje vrijeme prolaska hrane kroz gastrointestinalni sustav. Redovitim unosom prebiotika i probiotika putem fermentiranih mliječnih proizvoda obogaćuje se probavna mikroflora, te se ublažavaju gastrointestinalni poremećaji, virusne i bakterijske infekcije te posljedice antibiotičke terapije (prevencija i terapija diareje i konstipacije).
Kalcij i vitamin D dodaju se jogurtu, mlijeku i voćnim sokovima kako bi se smanjio rizik pojave osteoporoze. Redovita tjelovježba i pravilna prehrana s dovoljno kalcija i vitamina D pomaže adolescentima i mlađim odraslim osobama održati dobro zdravlje kostiju i smanjiti rizik pojave osteoporoze kasnije u životu.

Vitamini i minerali dodaju se cijelom nizu proizvoda, a posebice žitaricama i voćnim sokovima. Vitamini A, C i E zbog svog antioksidativnog djelovanja imaju važnu ulogu u očuvanju imunološkog sustava i obrani od malignih bolesti. Folna kiselina, vitamin B skupine, našla je svoje mjesto kao dodatak brojnim namirnicama zbog revolucionarnog otkrića o ulozi ovog nutrijenta u zdravlju novorođenčadi. Adekvatnim unosom folne kiseline prije i u prvim mjesecima trudnoće, žena uvelike smanjuje vjerojatnost da će dijete roditi sa oštećenjem živčane cijevi ili mozga.
Proizvodi koji su dizajnirani za očuvanje zdravlja kardiovaskularnog sustava najčešće sadrže dodatak omega-3 masnih kiselina, soje, te fitokemikalije fitostanole i fitosterole. Smatra se da ove tvari porijeklom iz hrane djeluju povoljno na razinu kolesterola u krvi.
Potražnja za funkcionalnom hranom raste zbog sve boljeg shvaćanja veze između prehrane i bolesti ili zdravlja, te sve većeg interesa pojedinca za vlastito zdravlje. Ne treba zanemariti ni porast cijena medicinskih usluga, te izrazit napredak znanosti i prehrambene industrije. Ipak, možemo biti sretni što se u našoj domovini još uvijek može sa drveta ubrati funkcionalna hrana u svom izvornom obliku, a pridružimo li joj i vrhunske proizvode suvremene prehrambene industrije, možemo reći da smo dobili ono najbolje iz dva svijeta na čijoj razmeđi živimo.

Darija Vranešić, dipl.ing.bioteh

Pošalji prijatelju na email

Komentari