Maslinovo ulje poput aspirina
Samo ekstra djevičanska nerafinirana maslinova ulja imaju protuupalni učinak i prirodne antikancerogene spojeve.
U odnosu prema drugim biljnim i životinjskim masnoćama maslinovo ulje, zbog biološkog sastava, ima brojne prednosti. Karakterizira ga visok postotak jednostruko nezasićenih masnih kiselina, a sadržaj oleinske varira od 50 do 80 posto. Viviana Lušetić, doktorica biotehničkih znanosti, diplomirana sanitarna inženjerka i članica Udruge senzornih analitičara maslinova ulja, kaže da su u sastavu masnih kiselina maslinova ulja i esencijalne masne kiseline: linolna predstavnica omega-6 masnih kiselina i alfalinolenska poznata kao omega-3. Kako ih organizam ne može sintetizirati, unose se hranom, a preteča su hormonskih spojeva kao i onih koji imaju posebne fiziološke učinke poput neurotransmitera, tvari odgovornih za prijenos živčanih podražaja.
Masne se kiseline dijele na zasićene, jednostruko i višestrukonezasićene. Zasićene su kaže pretežno u mastima animalna porijekla (maslac, svinjska mast) a mononezasićene - oleinska najviše u maslinovu ulju. U ostalim biljnim uljima (ulje kukuruznih klica, suncokretovo, sojino, bućino...) su i polinezasićene masne kiseline. Kako u krvi postoje lipoproteini visoke i niske gustoće poznati kao HDL i LDL, animalne masnoće povećavaju koncentraciju loših masti, a dobre masnoće transportiraju prema jetri, glavnom metaboličkom organu, smanjujući tako njegovu koncentraciju u krvi, kaže Lušetić. Objašnjava da zasićene masne kiseline povećavaju razinu obaju masnoća u krvi, a mononezasićene, poput oleinske iz maslinova ulja, (neznatno) utječu na koncentraciju dobrih, ali i smanjenje loših masnoća.
Maslinovo ulje bogato je prirodnim antioksidansima, ponajprije klorofilom zelenim pigmentom i žutim betakarotenom, a ima i važne biofenole - tvari koje se suprotstavljaju štetnim slobodnim radikalima. U prirodne antioksidanse maslinova ulja ulaze i tzv. tokoferoli s najvažnijim predstavnikom alfatokoferolom, odnosno vitaminom E koji je važan za održanje osnovnih životnih funkcija, živčani sustav i crvena krvna zrnca.
Spojevi poput skvalena, kojeg je u maslinovu ulju dvadeset puta više nego u ostalim sjemenskim uljima, imaju i antikancerogena svojstva. S tim u vezi neka su istraživanja pokazala njegove pozitivne učinke kod oboljelih od raka kože, debelog crijeva i pluća. Skvalen štiti i od štetnih utjecaja Sunčeva zračenja. Prirodni su antioksidansi samo u ekstra djevičanskom maslinovu ulju i ne mogu se naći u rafiniranima, jer ih zbog termičkih i kemijskih procesa gotovo i nema ili postoje samo u tragovima. Prirodni antioksidanski su protuteža slobodnim radikalima, a kada se u organizmu dogodi oksidacija loših masnoća u krvi (LDL) one se počinju lijepiti na stjenke krvnih žila, ovapnjuju ih i uzrokuju aterosklerozne promjene. Da se to ne bi dogodilo, ljudi moraju mijenjati loše prehrambene i životne navike koje se ne tiču samo korištenja maslinova ulja.
Znanstvenici su od polovice prošlog stoljeća uspoređivali kontinentalni i mediteranski način prehrane i zaključili da ljudi koji žive na Sredozemlju i svakodnevno koriste maslinovo ulje, žive dulje i rjeđe obolijevaju od koronarnih bolesti. Zaključilo se da to mogu zahvaliti prehrambenim navikama, umjerenu konzumiranju mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda te svakodnevnom unosu složenih ugljikohidrata od cjelovitih žitarica: krumpira, riže, tjestenine i drugoga. Njihovu zdravlju pridonosi konzumiranje ribe, svježeg voća i povrća, povremenog unosa jaja, rafiniranih šećera i crvenog mesa te umjerene konzumacije crnog vina, i to do dva decilitra na dan muškarci i jedan žene. Maslinovo je ulje u mediteranskoj prehrani osnovna masnoća, a pogodnije je od ostalih i zato što ima tzv. točku dimljenja višu od temperature prženja koja iznosi oko 180 stupnjeva, a točka dimljenja je 200. Potonja je kaže dr. Lušetić maksimalna temperatura koju ulje postiže prije nego započne njegovo izgaranje i degradacija. Biljna ulja imaju točku dimljenja nižu ili jednaku s temperaturom prženja dok je kod maslaca i loja ona 260 stupnjeva. Kod njih je loše to što su bogati zasićenim masnim kiselinama. Unatoč svim njegovim prednostima za maslinovo ulje ne možemo tvrditi da liječi jer su u nas na deklaracijama proizvoda zdravstvene tvrdnje dopuštene jedino ako su izdane uz posebna ovlaštenja ministarstva zdravstva kao što je slučaj s margarinom omegolom, kaže Lušetić. Dodaje da je Američka uprava za hranu i lijekove (FDA) 2004 godine odobrila zdravstvenu tvrdnju za maslinovo ulje na tržištu SAD-a. Među ostalim se ističe da ograničena konzumacija maslinovog ulja do dvije velike žlice na dan može umanjiti rizik od kardiovaskualrnih bolesti zahvaljujući jednostrukonezasićenim mastima iz maslinova ulja. Da bi se postiglo takvo blagotvorno djelovanje dalje se navodi, maslinovim uljem treba zamijeniti podjednaku količinu zasićenih masti i ne povećavati ukupan dnevni unos energije. Prirodni antioksidansi oleuropin (ima ga u svježem plodu masline) i oleokantal kojih ima samo u ekstra djevičanskim uljima djeluju protuupalno poput lijeka Ibuprofena otkriva naša sugovornica. Dokazano je napominje da unos 50 grama ekstra djevičanskog maslinova ulja na dan djeluje poput dječje doze aspirina ili desetine doze Ibuprofena za odrasle.
[url="http://www.vjesnik.hr/html/2008/04/23/Clanak.asp?r=pis&c=2"]Vjesnik on-line[/url]
