U posljednjih nekoliko godina gotovo su svi mediji otvorili svoja vrata novoj rubrici – nutricionizmu. Hranimo li se uistinu toliko loše, ili je prehrambena industrija jednostavno dobar oglašivač?
Istina vjerojatno leži i u jednom i u drugom.
Da se ulaganje u proizvod koji može pozitivno djelovati na zdravlje kao i u njegovu reklamu isplati, pokazala su i financiranja novih istraživanja od strane prehrambene industrije. Cilj ovakvih poteza je korištenje rezultata istraživanja u svrhu promocije vlastitog proizvoda.
Nutricionizam je, po definiciji, znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem utjecaja hrane i komponenata hrane na zdravlje čovjeka. Svoje korijene vuče još iz razdoblja Hipokrata, oca medicine koji je govorio: «Neka hrana bude tvoj lijek, a lijek neka bude tvoja hrana». Popularizaciju, međutim, nutricionizam doživljava tek u trenutku kada suvremeni stil života, onaj kojega danas često nazivamo zapadnjački i pri tome mislimo na američki, ostavlja vidljive zdravstvene i, nažalost nekima još bitnije, estetske posljedice. Pretilost, različiti oblici karcinoma, bolesti srca i krvožilja te dijabetes, stanja su za koje je je jedan od glavnih čimbenika rizika upravo loša prehrana. S pravom se javila potreba da se javnost informira o utjecaju hrane na zdravlje, koji sa jedne strane može biti blagotvoran, no sa druge strane može biti i štetan.
U Americi, koja je vjerojatno po prvi put u nečemu priznala svoju slabost i dobila obilježje «lošeg primjera ostalima», pokrenute su javne medijske kampanje u kojima sudjeluju brojni znanstvenici, liječnici, nutricionisti. Kreirane su piramide pravilne prehrane, dane smjernice za izradu jelovnika, pokrenuta brojna istraživanja. Stvorio se idealan prostor za zaradu. Samozvani nutricionisti i dijetetičari imali su, svaki svoju, jedinstvenu, zagarantirano uspiješnu i vrlo skupu metodu skidanja suvišnih kilograma. Prehrambene industrije tražile su ono «zdravo» u svom proizvodu i počele to naglašavati na svakom koraku. A već su od farmaceutske industrije mogli naučiti da zdravlje donosi zaradu.
U međuvremenu u Europi se u velikoj mjeri pokušava spriječiti usvajanje zapadnog stila života, koji čini se ulazi na velika vrata, kao i brojka od 30% pretile populacije (što je slučaj u Americi). Ukazuje se na vrijednosti autohtone prehrane, s posebnim naglaskom na mediteransku kojoj su brojne studije dokazale blagotvorno djelovanje na zdravlje. Nizak unos kalorija, mnogo voća i povrća te žitarica, riba kao sastavni dio jelovnika, maslinovo ulje kao glavni izvor masnoća te nizak unos mesa i punomsnog mlijeka uz čašu vina dnevno, dokazano, praksom i studijama, osigurava duži i zdraviji život.
I na kraju, odgovor na pitanje iz naslova: Nutricionizam je nedvojebno znanstvena disciplina, svaka relevantna preporuka temelji se na hipotezi, istraživanju i signifikantnim rezultatima.
Je li isplativa? Svakako. Isplati se istraživačima, jer im se financiraju istraživanja, isplati se prehrambenoj industriji, jer uz pametan marketing, rezultati istraživanja mogu biti potvrda kvaliteti njihovih proizvoda, isplati se medijima jer prehrambena industrija reklamira svoj «zdravi» proizvod. No, što je najvažnije, isplati se čovjeku koji postaje sve svjesniji utjecaja prehrane na zdravlje i počinje razmišljati o hrani kao lijeku.
Iva Alebić, dipl.ing
