Zašto za blagdane pretjerujemo u hrani?

Gurmanskim užitcima koji prate blagdane teško je odoliti, pa se nerijetko tanjur puni i više puta, pretjeruje se i u jelu i u piću, a o posljedicama za organizam razmišlja se tek kada se počinju skidati kuglice sa bora i kada od tromosti, težine i probavnih smetnji osjetimo da smo ipak pretjerali u blagovanju. 

Jedno je Badnjak za siromaha, drugo za bogataša
Tako počinju stihovi poznate Krležine pjesme. Uistinu nije isto na blagdanski stol staviti industrijski kuglof, orehnjaču ili fini norveški bakalar, iz biološkog uzgoja. Odgovor na pitanje zašto ljudi pretjeruju u blagovanju za božićne i novogodišnje blagdane potražili smo kod psihologa, Hrvoja Malekovića:

Većina ljudi za vrijeme božićnih i novogodišnjih praznika pojede više nego što bi objektivno trebala. Za fenomen blagdanskog prejedanja postoje različiti razlozi, a za svakog čovjeka su fenotipski  jedinstveni, a biološki slični. Sastojci hrane za siromašne (trans masti, glukozni sirup i sl. ) izazivaju nizak nivo satijacije nakon obroka. Hrana za imućnije, s većim udjelom proteina i vlakana, izaziva dulju sitost.Hrvoje Malekovićpsiholog

"U blagdansko vrijeme određeni broj ljudi sklon je dosadi iz socijalnih razloga, navikli su biti na poslu od jutra do mraka, a i zbog o narušenog dopaminskog mehanizma. Sklonost dosadi stoji u podlozi traženja ugodnih podražaja, a kako je u vrijeme blagdana najdostupnija hrana, ljudi posežu za njom. Tu dolazimo do začaranog kruga, češće jedemo hranu s niskim indeksom satijacije što dovodi do toga da češće jedemo. Na taj način ne samo da unosimo više kalorija i debljamo se, već se i kondicioniramo na hranjenje u sličnim okolnostima", ističe psiholog te nadodaje:

Postoje različiti socijalni faktori koji utječu na količinu pojedene hrane. Najznačijniji su broj ljudi s kojima jedemo te ugodna glazba koja izaziva pozitivan afekt. Međutim takva vrsta glazbe kod određenog broja ljudi izaziva tzv. blagdansku depresiju. Ona sama po sebi može biti uzrok prekomjernog unošenja hrane.
I tako... se čovjek nađe u začaranom krugu emocionalnog jedenja.Hrvoje Malekovićpsiholog

Znamo da je blagdanska hrana masna i visokokalorična i da se u njoj pretjeruje što ostavlja neminovan negativan utjecaj na zdravlje, no postavlja se pitanje da li postoji zdravija i manje zdrava blagdanska jela, bolji i lošiji izbor. Da bi dobili odgovor na to pitanje potrebno je promotriti najčešća blagdanska jela s nutritivnog aspekta.

Stručnjaci dodatno ističu da je uz samo malo mudrih odluka moguće uživati u blagdanima bez suvišnih kilograma.

Prije svega, trudite se imati više manjih obroka negoli manje obilnih. Birajte manje kalorične opcije koje ujedno osiguravaju i važne vitamine i minerale poput dimljenog lososa ili bakalara, pečene purice, bezmasne šunke te raznoliko voće i povrće. Ako ne možete odoljeti masnoj hrani bogatom energijom pokušajte uzeti malu porciju te jesti polako. Dodatno, pokoja čašica alkohola doprinjet će dobrom raspoloženju, no pazite da ne pretjerate jer alkohol osigurava mnoštvo kalorija.

Ukoliko ste ove godine odlučili ne pretjerivati u jelu i piću i preurediti blagdanski jelovnik tako da dobije zdraviji štih, donosimo vam nekoliko jednostavnih savjeta kako to učiniti.