Darija Vranešić Bender

Datum objave: 06. 02. 2006.

Koncept intuitivne prehrane predstavlja anti-dijetnu filozofiju koju je osmislio profesor Steven R. Hawks sa Sveučilišta Brigham Young u Utahu, SAD. Osobe koje prema njegovim naputcima usvoje tehniku intuitivnog hranjenja nikada nisu na dijeti.

Profesor Hawks koji se riješio 25 suvišnih kilograma pomoću intuitivne prehrane tvrdi da je zamaranje s brojenjem unesenih kalorija, masti, ugljikohidrata i bjelančevina potpuno nepotrebno.

Prema njegovoj teoriji, dovoljno je slušati unutrašnje signale koje nam tijelo šalje.

Postoji nekoliko osnovnih odrednica intuitivne prehrane:

  1. Mogućnost prepoznavanja tjelesnih signala gladi, zadovoljstva i sitosti. Osoba koja se hrani intuitivno jede samo kada osjeti glad i prestaje s unosom hrane kada je zadovoljena, prije nego što je postignuta potpuna sitost. Pritom nikada ne bi trebala osjećati grižnju savjesti zbog nečeg što je pojela ili popila.

  2. «Intuitivni jelac» sposoban je prepoznati nutritivne potrebe svoga tijela. Budući da kod ovog principa prehrane ne postoje restrikcije, osoba smije posegnuti za bilo kojom vrstom hrane, ali samo onda kada to tijelo traži. Ako je želja za pojedinom vrstom hrane ili pića uzrokovana emotivnim stanjem ili stresom, tada dr. Hawks preporučuje susprezanje.

  3. Osobe na intuitivnoj prehrani pažljivo osluškuju svoj organizam prilikom jela. Nije dopušteno nesvjesno konzumiranje hrane, primjerice tijekom vožnje u autu, gledanja televizije ili šetnje gradom.

  4. Intuitivni jelac mora znati prepoznati izvanjske motive hranjenja (primjerice okolišne, socijalne, emocionalne) i mora naučiti nositi se sa takvim situacijama kako bi izbjegao emocionalno prejedanje ili gladovanje. Ideja je da se pozitivne i negativne emocije ne primaju ili rješavaju putem hrane.

  5. Primarna ideja intuitivnog hranjenja je zdravstvena prednost prehrane u skladu s željama tijela, a ne socijalna nadmoć koju donosi vitka figura.

Za i protiv

Proponenti intuitivne prehrane tvrde da svaki pojedinac posjeduje prirodni mehanizam koji, ako se pravilno koristi, može osigurati adekvatnu prehranu i idealnu tjelesnu masu. Smatraju da je moguće imati adekvatnu tjelesnu masu i pritom se ne odricati hrane koju vole.

Dr. Hawks drži da je osnovna razlika između dijete i intuitivnog hranjenja u tome što je dijeta protiv ljudske biologije, dok intuitivna prehrana pomaže ljudima da spoznaju svoje tijelo i njegove potrebe.

Dijeta vrlo često ne donosi željene rezultate dugoročno, budući da mnoge osobe koje dijetom izgube suvišne kilograme te kilograme vrate nakon nekog vremena.

Učestalim držanjem dijeta koje su izrazito restriktivne polučuje se cijeli niz negativnih učinaka na organizam. Primjerice, dolazi do slabljenja funkcije imunološkog sustava, promjena u sastavu tijela i metabolizma, veće učestalosti poremećaja u prehrani.

Doista, uspoređujemo li teorijski intuitivno hranjenje s restriktivnim dijetama, zasigurno se bolje opredijeliti za zadovoljavanje tjelesnih signala. Međutim, kako stoje stvari s intuitivnom prehranom u praksi za sada nije dovoljno poznato. Dr. Hawks proveo je jednu malu studiju među sljedbenicima intuitivne prehrane, međutim studija je imala samo 32 učesnice (15 sljedbenica intuitivne prehrane i 17 ispitanica iz kontrolne skupine). Ispitanice koje su bile visoko na skali intuitivne prehrane bile su zdravije od onih koje se uglavnom nisu hranile intuitivno. Parametri koji su pokazali bolje vrijednosti kod intuitivne skupine bili su: BMI (indeks tjelesne mase) koji je bio prosječno niži, razina triglicerida koja je bila prosječno niža te razina HDL (dobrog) kolesterola koja je bila prosječno viša.

Studija nema nikakvu znanstvenu težinu budući da je provedena na vrlo malom broju ispitanika, a sama filozofija intuitivnog hranjenja više podsjeća na pseudoznanstvenu kategoriju. Nešto što je intuitivno znanstveno je nemjerljivo jer predstavlja subjektivnu misao pojedninca i bilo bi vrlo zanimljivo znati više o tehnici kojom začetnik ovog načina prehrane uči svoje sljedbenike kako će usvojiti principe intuitivne prehrane. Ipak, teorija zvuči interesantno i zasigurno zavrijeđuje pažnju u nekim segmentima.

Dr. Hawks priprema opsežnu studiju o intuitivnom hranjenju u različitim kulturama. Naime, autorova hipoteza je da neke azijske populacije uglavnom hrane intuitivno – jedu kada su gladni i prestaju s jelom kada je glad utažena. Pritom imaju znatno zdraviji stav prema hrani (nego primjerice Amerikanci), znatno su rjeđe prisutni poremećaji prehrane i neusporedivo je manja učestalost pretilosti.

U očekivanju novih rezultata dr. Hawksa, nije naodmet primjetiti kako su Amerikanci opet doslovno shvatili stvar. Prof. Hawks osnovao je Nacionalni institut za intuitivnu prehranu na čijem je čelu on glavom i bradom, a ostatak zaposlenika čini njegova zakonita supruga. U posljednje vrijeme ovaj način prehrane postaje vrlo trendy u SAD-u te je prof. Hawks ponudio 7-dnevni tečaj intuitivnog hranjenja koji stoji 3.000 dolara, a obroci su uključeni u cijenu, pa tko voli, neki izvoli!

Jedan od osnovnih postulata intuitivne prehrane koju zagovara dr. Hawks je ne jesti zbog emotivnih, socijalnih ili okolišnih razloga. Takav stav funkcionira u određenim situacijama (primjerice kod ljudi koji rješavaju određene emocionalne probleme hranom), međutim potpuno razdvajanje emotivne i posebno socijalne komponente od prehrane na ovim prostorima zasigurno ne bi naišlo na plodno tlo. Naime, na svu sreću, u našoj svakodnevici zajednički obiteljski obroci još uvijek nisu nepovratno izgubljeni, a hrana još uvijek predstavlja okosnicu nekih tradicionalnih zbivanja i druženja. To nikako ne treba gledati kao nešto negativno.

Tijelo nam ponekad može doista signalizirati da nam je nešto potrebno, međutim, znanja o hrani i prehrani koja se sakupljaju vijekovima ne bi smjeli ignorirati. Znanost o prehrani i utjecaju prehrane na zdravlje danas je već vrlo dobro dokumentirana i neki aspekti sasvim su jasni i neupitni. Zato je najbolja varijanta osluškivanje organizma ali uz zrnce razboritosti, dakle imajući na umu sve ono što su nas naučili drevni mudraci i moderni nutricionizam. Zasigurno nećemo pogriješiti!

Članak objavljen u časopisu Doktor u kući , veljača 2006.

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: dijeta,

Komentari