Darija Vranešić Bender

Datum objave: 23. 08. 2021.

Već tisućljećima, smokve čine dio tipične zdrave mediteranske prehrane. Osim bogate povijesti, legendi koje se vežu uz njih i neiscrpne kulinarske primjene, smokve su ujedno u žarištu brojnih znanstvenih istraživanja.

Naime, kao izvanredan izvor prehrambenih vlakana, minerala i posebice polifenola, smokve se razmatraju kao namirnica povoljna za zdravlje i potencijalna pomoć u prevenciji i terapiji bolesti današnjice.

Smokve su jedna od najranije kultiviranih vrsta voća. Točnije, plod smokve je zapravo cvijet, ali je uvriježen kao voće. Još u davnim vrenenima smokve su sušene kako bi se sačuvale kroz dulje vremensko razdoblje. Stablo smokve bilo je zasađeno u rajskom vrtu, a smokva je najspominjanije voće u Bibliji. Legenda kaže da su smokve bile omiljeno Kleopatrino voće, a život je skončala zbog uboda zmije otrovnice koja je dospjela u njene odaje u košarici smokava. Svaki stanovnik Atene bio je "philosykos" što je u doslovnom prijevodu "prijatelj smokve".

Nutritivne karakteristike

Sto grama smokava ima energetsku vrijednost od oko 74 kcal. Od toga najveći dio potječe od ugljikohidrata, a tek neznatni od proteina i masti. Među ugljikohidratima prevladavaju jednostavni šećeri odgovorni za slatkoću voća. Smokva je također dobar izvor prehrambenih vlakana, složenih ugljikohidrata koji povoljno djeluju na probavu regulacijom peristaltike crijeva. Zbog toga se  smokve posebno preporučuju osobama koje pate od konstipacije. Smokva obiluje mineralnim tvarima kao što su kalij, kalcij, fosfor i magnezij. Pritom je njihov udio veći u suhim u odnosu na svježe smokve.

Kada su u pitanju vitamini, značajan je sadržaj vitamina K te B skupine, posebno folata. Bogate su i brojnim fitokemikalijama, posebice beta-karotenom, polifenolima, antocijaninima i biljnim sterolima.

I svježe i suhe smokve su vrlo bogate mineralima, posebice kalcijem, magnezijem i kalijem. Sadržaj kalcija višestruko je viši u suhim smokvama te se stoga razmatraju kao važan ne-mliječni izvor kalcija. Iznimno su bogat izvor prehrambenih vlakana, a visok udio čine vlakna topljiva u vodi. Ta vrsta vlakana pomaže pri sniženju razine glukoze i kolesterola u krvi, a ujedno djeluje povoljno na regulaciju probave.

Iako se suhe i svježe smokve ne razlikuju po sadržaju energije, razlikuju se po energetskoj gustoći. To znači da će određena masa suhih smokava osigurati veću količinu energije u odnosu na istu masu svježih smokava uslijed većeg omjera suhe tvari i vode. Drugim riječima, suhe smokve su kompaktnije zbog čega ih se može više pojesti i posljedično unijeti veću količinu energije po jedinici mase. Zbog toga se osobama koje trebaju ograničiti unos energije preporuča veći unos svježeg u odnosu na suho voće.

Smokve su iznimno bogat izvor polifenola, značajno bogatije od primjerice jabuke, borovnice, grožđa, naranče, šljive i jagode, pa čak i od namirnica koje se smatraju iznimno bogatim polifenolima - poput crnog vina i čaja. Također, smokve sadrže i biljne sterole, tvari kojiima je dokazano povoljno djelovanje na razinu kolesterola u krvi. Biljni steroli (poput stigmasterola i lanosterola sadržanih u smokvama) vežu se na molekule kolesterola u crijevima i tako ometaju njegovu apsorpciju.

U smokvama su pronađeni i spojevi s potencijalnim antikarcinogenim djelovanjem - benzaldehid i kumarini. Ti spojevi ispitivani su u znanstvenim studijama, a rezultati su obećavajući, osobito kada je riječ o karcinomima prostate i kože te skvamoznih stanica.

Redovita konzumacija smokava bez sumnje povoljno djeluje na kardiovaskularno zdravlje. Mnogo je razloga koji govore u prilog tome. Primjerice, bogatstvo polifenola sa snažnim antioksidativnim djelovanjem štiti LDL lipoproteine od oksidacije i tako prevenira aterosklerozu. Nadalje, visok udio kalija djeluje povoljno na regulaciju krvnog tlaka, a topljiva vlakna i biljni steroli na razinu kolesterola u krvi.

Prehrambena vlakna iz ploda smokve djeluju i na razinu šećera u krvi, a antidijabetičko djelovanje posjeduju i smokvini listovi. Iako ne zvuče jestivo, u nekim su kulturama smokvini listovi doista sastavni dio jelovnika. Zbog niza molekula koje posjeduju, smokve imaju i potencijalno antikarcinogeno djelovanje.

Suhe smokve izvrstan su izvor brojnih nutrijenata. Međutim, suho voće čini manje od 1 % uobičajeno konzumirane količine voća te stoga stručnjaci preporučuju veću zastupljenost suhog voća u prehrani kao značajnog izvora antioksidansa i prehrambenih vlakana. Suhe smokve praktičan su i nutritivno vrijedan obrok za sportaše rekreativce i profesionalce, a u kombinaciji s orašastim plodovima mogu poslužiti kao idealan međuobrok. Suha smokva se od antičkih vremena koristila i za proizvodnju tzv. pogača ili smokvenjaka. Može se reći da je tradicionalna hrvatska slastica - Viški hib - starinski kolač od sjeckanih ili mljevenih smokava koji se priprema u obliku kruščića zapravo preteča današnjih energetskih pločica. Od davnina se Viški hib priprema tako da traje mjesecima te se konzumira kao slastica i izvor energije u manjim serviranjima.

Smokve u kuhinji

Smokve su vrlo svestrana namirnica, stoga vam u nastavku donosimo pregršt ideja za maštovita jela u kojima smokve imaju glavnu ulogu.

Tradicionalno

  • Marmelada od smokava
  • Kompot od smokava
  • Torte, muffini, keksi s komadićima suhih smokava
  • Starinski mediteranski recept: 2-3 zdrobljene suhe smokve na krišku kruha i posuti paprom.
  • Starinski mediteranski recept: Smokvenjak - kolač od suhih smokava i badema. Ovisno o preferencama, u njega se mogu dodati i grožđice, orasi te mediteranski začini poput komorača.

Gurmanski specijaliteti

  • Zapečene smokve u prelijevu od meda i soka agruma kao što su limun ili naranča. Po želji se mogu dodati tradicionalni začin poput ružmarina ili majčine dušice za pojačavanje arome.
  • Svježa smokva punjena mljevenim orašastim plodovima kao što su bademi, orasi i lješnjaci te mekim sirevima poput ricotte.
  • Fondue sa suhim smokvama posut aromatičnim biljem kao što su menta i lavanda.
  • Zelena lisnata salata sa svježim smokvama i ribanim tvrdim sirom.
  • Štrudla sa svježim sirom i svježim smokvama.
  • Praline sa suhim smokvama, bademima i čokoladom.
  • Ocat od sokve (s dodatkom ljekovitog i začinskog bilja poput kadulje i ružmarina) za pripremu salata ili povrća na žaru.

Brzo i praktično

  • Smothie s bananom i smokvama. Gustoća se po želji može regulirati vodom te običnim mlijekom ili napitkom od badema, zobi i sl. Idealan recept kada se na brzinu treba riješiti ovog brzo kvarećeg voća.
  • Žitna kaša za doručak s komadićima suhih ili svježih smokava, orašastog voća i cimetom.
  • U kombinaciji sa kozjim ili ovčjim sirom - dodatak sirnim platama.
Pošalji prijatelju na email

Komentari