Opasnost razvoja Alzheimerove bolesti povećava se s dobi, genetičkim čimbenicima te nekoliko medicinskih čibenika rizika. Istraživanja pokazuju kako prehrana i način života mogu utjecati na rizik te stoga preventivne mjere imaju čvrsto uporište.
Nov način prehrane kojeg su osmislili stručnjaci s čikaškog sveučilišta Rush University, pokazao je povoljan učinak na smanjenje rizika od Alzheimerove bolesti, čak i kod osoba koje ga se ne drže strogo. Principi ovog načina prehrane, koji se krije iza prikladnog akronima MIND (Mediterranean-DASH Intervention for Neurodegenerative Delay), baziraju se na mediteranskoj te DASH-prehrani, koje su u mnogim istraživanjima pokazale brojne poželjne zdravstvene učinke, kako na rizik od kardiovaskularnih bolesti, tako i na rizik od Alzheimerove demencije.
Sustav prehrambenih preporuka - DASH (The Dietary Approaches to Stop Hypertension) – temelji se na niskom unosu zasićenih masti i natrija, a ujedno predstavlja prehranu bogatu voćem, povrćem i mliječnim proizvodima, s niskim udjelom masti.
Dijeta DASH se u nekoliko kliničkih pokusa pokazala učinkovitom u sniženju povišenog arterijskog tlaka. Mediteranska dijeta tipična je tradicionalna prehrana na području Mediterana, a temelji se na konzumaciji povrća, voća, žitarica, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki, ribe i maslinovog ulja uz umjerenu konzumaciju mesa i mliječnih proizvoda.
MIND-prehrana se sastoji od 15 komponenti – deset skupina hrane „zdrave za mozak“ čija se konzumacija potiče, te pet skupina hrane čija se konzumacija treba ograničiti.
Zeleno lisnato povrće, ostalo povrće, orašasti plodovi, bobičasto voće, mahunarke, cjelovite žitarice, riba, meso peradi, maslinovo ulje i vino se preporučuju u MIND-prehrani, a izbjegavaju se crveno meso, maslac i margarini s trans-masnim kiselinama, masni sirevi, slatkiši i kolači te brza hrana, odnosno, pržena hrana.
Ekstra djevičansko maslinovo ulje kao sastavni dio prehrane za prevenciju Alzheimerove bolesti i u ranijim se istraživanjima pokazalo kao namirnica s povoljnim djelovanjem te bi stoga trebalo biti temeljni izvor masti. Naime, pokazalo se da prirodni sastojak ekstra djevičanskog maslinovog ulja pod imenom oleokantal ima sposobnost promjene strukture neurotoksičnih proteina za koje se vjeruje da imaju ključnu ulogu u nastanku Alzheimerove bolesti. U odsustvu oleokantala, ti se proteini vežu na sinapse u mozgu što ometa normalnu funkciju živčanih stanica, a rezultat je gubitak pamćenja, smrt stanica te poremećen rad mozga. Znanstvenici su također utvrdili da oleokantal, uz to što ometa vezanje neurotoksičnih proteina na sinapse, čini te proteine pogodnim metama za protutijela.
Riječ znanosti
Povoljan učinak MIND dijete na smanjenje rizika od Alzheimerove bolesti pokazala je studija objavljena 2015. godine u časopisu Alzheimer's & Dementia: The Journal of the Alzheimer's Association.
U istraživanju koje je trajalo 4,5 godina te je bilo provedeno na 923 osobe dobi 58-98 godina, ispitana je povezanost prehrambenih navika ispitanika s pojavnosti Alzheimerove bolesti. U istraživanju je analizirano u kojoj mjeri se prehrana ispitanika podudara s principima mediteranske, DASH, odnosno, MIND-prehrane, te je primijećeno da je visoka podudarnost s principima ovih prehrana bila povezana s čak 54-39 % nižim rizikom od razvoja Alzheimerove bolesti.
Nadalje, kada su se promatrali samo ispitanici čija se prehrana s principima navedenih načina prehrane podudarala samo djelomično, tj. umjereno, primijećeno je da je s nižim rizikom od ove neurodegenerativne bolesti bila povezana samo MIND-prehrana – i to s 35 % nižim rizikom.
S obzirom da od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencija danas u svijetu boluje 24 milijuna ljudi, a u Republici Hrvatskoj se procjenjuje da ima oko 80 tisuća oboljelih, rana dijagnostika kao i obrasci prehrane poput MIND dijete koji mogu barem djelomično utjecati na prevenciju i progresiju bolesti, dobivaju na iznimnoj važnosti.
