Darija Vranešić Bender

Datum objave: 16. 03. 2018.

Osvijestiti važnost povećanja konzumacije ribe u interesu nam je zbog brojnih aspekata, od onih nutritivnih i zdravstvenih, do gospodarskih i kulturoloških. Stoga ćemo u sklopu projekta "Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi" kroz seriju članaka, recepata i savjeta putem raznih komunikacijskih kanala sustavno raditi na poticanju konzumacije ribe u našoj domovini. 

Naša se vrsta već tisućljećima hrani ribom i plodovima mora, štoviše, cijele su nacije othranjene na hrani iz mora. Riba se lovi i jede još od razdoblja prapovijesti, a najstarija zabilješka o ribi kao hrani Homo sapiensa stara je preko 380 000 godina. Ribu su izuzetno cijenili i stari narodi, Egipćani, Kinezi, Rimljani. I Hrvatska bi, kao mediteranska zemlja s najljepšim morem na svijetu, trebala ribu staviti na važno mjesto svakodnevnog jelovnika. Međutim, čini se da još uvijek nismo na razini drugih mediteranskih zemalja kada je riječ o konzumaciji ribe. 

Preporuke kažu da bi u svrhu očuvanja zdravlja, tjedno trebalo konzumirati barem 2 puta po 170 grama ribe. Od toga, uputno je da barem jedna porcija bude plava ili „masna“ riba poput skuše, palamide, srdele ili inćuna, jer te vrste ribe sadrže najviše blagotvornih esencijalnih masnih kiselina. 

U mnogim zemljama provode se javnozdravstvene i promotivne kampanje koje potiču na povećanje unosa ribe na razini populacije. Takva kampanja bila je nasušno potrebna i Hrvatskoj koja se ne može pohvaliti prosječnim unosom ribe per capita iako je Mediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu upisana na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine pri UNESCO-u. Neupitno je da smo spoznali i dokazali brojne pozitivne strane Mediteranske prehrane. Sada je još samo moramo spasiti od izumiranja i iskoristiti kao dio našeg kulturnog identiteta što nam tradicijski i kulturološki pripada. 

Što kažu statistike o konzumaciji ribe?

Prema podacima Europskog tržišnog opservatorija za proizvode ribarstva i akvakulture (EUMOFA), europski prosjek konzumacije iznosi 25,5 kg/po stanovniku, no postoje velike razlike između pojedinih država članica. Tako konzumacija u Portugalu iznosi rekordnih 55,3 kg, dok Španjolska drži drugo mjesto s 46,2 kg po stanovniku. Iako su Hrvati većim dijelom, prema mentalitetu, kulturi, načinu života i prehrani, bliski ostalim stanovnicima Mediterana, još uvijek su skromni potrošači ribe. Konzumacija ribe u Hrvatskoj je vrlo niska, te ona prema EUMOFA izvoru iznosi 18,4 kg u 2015., dok prema novijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) konzumacija ribe kod hrvatskih potrošača iznosi od 8 do 9 kg po stanovniku godišnje. 

Rezultati istraživanja o navikama i preferencijama potrošača o konzumaciji ribe u Hrvatskoj koje je proveo Eurofish (međunarodna organizacija za razvoj ribarstva i akvakulture u Europi) u suradnji sa Ministarstvom poljoprivrede Republike Hrvatske, pokazala su kako 87 % ispitanika konzumira ribu. Izrazito visoki postotak konzumacije ribe zabilježen je u Istri i Primorju (97 %), dok je takva tendencija niža u kontinentalnim regijama (Sjeverna (78 %) i Središnja Hrvatske (82 %)). 

Stanovnici Hrvatske najčešće konzumiraju oslić (40 %), srdelu ( 38 %) i šaran (24 %). U Slavoniji i Središnjoj Hrvatskoj se na jelovniku najčešće nalazi šaran, u Sjevernoj Hrvatskoj i Zagrebu prvo mjesto zauzima oslić, dok stanovnici Dalmacije i Istre i Primorja favoriziraju srdelu. Desetina ispitanika koji preferiraju ostale ribarske proizvode, najčešće konzumiraju lignju (68 %) i hobotnicu (34 %).

Uzimajući u obzir dugu tradiciju ribarstva na našem Jadranu, koje je neodvojivi dio identiteta obalnog i otočnog stanovništva, navedene količine su neopravdano niske. Unatoč očiglednoj važnosti ribe u našoj prehrani, ona je često zanemarena u diskusijama o nutritivnim vrijednostima i zdravstvenim blagodatima. Stoga je potrebno poticati na konzumaciju ribe barem dva puta tjedno u svim kućanstvima diljem Hrvatske. Također, trebalo bi poticati na raznolikost u konzumaciji ribe s obzirom na velik broj vrsta bijele i plave ribe koja živi u Jadranu.  

Zašto nam trebaju javni projekti za promociju konzumacije ribe?

Na tragu sličnih europskih projekata za poticanje održivog uzgoja, plasmana i konzumacije ribe, “Enjoy, it’s from Europe!” „MedFish4Ever“ „Inseparable“ i „Farmed in the EU“, Hrvatska gospodarska komora pokrenula je projekt "Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi".

Projekt je pokrenut u svrhu promocije proizvoda ribarstva Republike Hrvatske što obuhvaća proizvode iz ulova, uzgoja i prerade. Cilj je projekta pridonijeti povećanju potrošnje lokalnih proizvoda ribarstva, postići njihovo odgovarajuće vrednovanje, te izgradnja i podizanje održive kulture konzumacije ribe u Republici Hrvatskoj.

Nadalje, vrlo je bitno osvijestiti važnost ulaganja u održivo ribarstvo u Republici Hrvatskoj i u svakom trenutku trebamo težiti tome da što veći broj naših sugrađana zna da je riba Hrvatske koju konzumiraju iz sustava sigurnosti hrane dobro poznatih, visokih standarda. 

Sadržaje možete pratiti na web stranici www.ribahrvatske.hr te putem službene Facebook stranice i Instagram profila. 

 

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: jedi što vrijedi, riba,

Komentari