Tena Škunca

Datum objave: 27. 04. 2023.

Osim lijepog izgleda i savršenog okusa, jagode, koje spadaju u skupinu bobičastog voća, pružaju čitav spektar mikronutrijenata koji blagotvorno djeluju na zdravlje čovjeka.

Dolaskom toplih proljetnih dana naše tržnice bivaju preplavljene jagodama i malo tko može odoljeti slatkastom mirisu i neodoljivoj aromi ovog bobičastog voća.

Prvi zapisi o postojanju ove biljke latinskog naziva Fragaria ananassa potječu iz 18. stoljeća, a poznato je kako je nastala kao hibrid dviju vrsta divlje jagode iz Sjeverne Amerike i Čilea. No, zanimljivo je kako, s botaničkog gledišta, „plod“ jagode u kojem toliko volimo uživati ne pripada niti skupini voća ni povrća, već predstavlja povećani i odebljali cvat biljke na stabljici.

Nutritivna vrijednost namirnice

Neodoljiva aroma i savršen okus nije jedina karakteristika kojom se jagode mogu pohvaliti. Ove omiljene bobice imaju zavidni sadržaj određenih tvari koje blagotvorno djeluju na naše zdravlje.

Jagode se većinom sastoje od vode (91%) i nešto ugljikohidrata (7,7%), a sadrže neznatne količine masnoća (0,3%) i proteina (0,7%). Upravo iz ovog razloga imaju vrlo malo kalorija - 100 g jagoda sadrži tek 32 kilokalorije.

Kada govorimo o ugljikohidratima, u jagodama većinom nalazimo vlakna te jednostavne šećere zbog čega jagode imaju relativno nizak glikemijski indeks pa njihova konzumacija neće uzrokovati nagle promjene razine glukoze u krvi.

Po sadržaju mikronutrijenata jagode su prava riznica poznatog antioksidansa vitamina C, a 100 g mirisnih bobica sadrži čak 60 mg ovog vitamina.

Jagode obiluju i drugim biljnim spojevima iz skupine antioksidansa, poput procijanidina, elaginske kiseline i elagitanina te pelargonidina, glavnog spoja iz skupine antocijanina, a koji je zaslužan za karakterističnu crvenu boju jagoda.

Utjecaj na zdravlje

Istraživanja pokazuju kako konzumacija bobičastog voća, pa tako i jagoda, može smanjiti rizik od pojave mnogih kroničnih bolesti.

  • Regulacija razine glukoze u krvi

Neravnoteža regulacije razine glukoze u krvi i prehrana u kojoj prevladavaju namirnice koje uzrokuju nagle promjene razine glukoze u krvi povezuju se s povećanim rizikom od pretilosti, razvoja dijabetesa tip 2 te kardiovaskularnih bolesti.

Rezultati istraživanja objavljenog 2011. godine u znanstvenom časopisu The British Journal of Nutrition pokazali su kako konzumacija jagoda, uz obrok koji obiluje ugljikohidratima, može usporiti razgradnju ugljikohidrata i smanjiti nagle promjene razine glukoze i inzulina u krvi.

  • Zdravlje srca

Bolesti srca i krvožilja najčešći su uzrok smrtnosti diljem svijeta. Brojna istraživanja u kojoj je sudjelovalo tisuće ljudi pokazala su poveznicu između konzumacije raznih vrsta bobičastog voća i smanjenja rizika od smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima.

Naime, rezultati istraživanja pokazuju kako konzumacija jagoda može poboljšati status antioksidansa u krvi, smanjiti oksidativni stres, poboljšati funkciju krvnih žila, lipidni profil te smanjiti razinu LDL kolesterola u krvi.

  • Maligne bolesti

Istraživanje provedeno na životinjskom modelu koje je 2013. godine objavljeno u znanstvenom časopisu Anticancer Research pokazalo je da jagode mogu usporiti razvoj karcinoma usne šupljine.

Ova zaštitna uloga jagoda pripisuje se sadržaju elaginske kiseline i elagitanina, spojeva za koje se  pokazalo da mogu usporiti rast malignih stanica.

Međutim, potrebno je provesti istraživanja na ljudima kako bi se razjasnio potencijalni pozitivni učinak jagoda kod malignih bolesti.

Jagode u kuhinji

Jagode najviše volimo konzumirati u svježem obliku, te kao sastavni dio različitih voćnih kolača, pita, kremica, sladoleda i smoothiesa,  voćnih sokova i koktela.

Malo hrabriji okušat će se u pripremi slanih specijaliteta s jagodama poput hladnih salata,  salsa, ali i neobičnih umaka posluženih uz meso ili ribu.

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: Hrana, jagoda, voće,

Komentari