U posljednje vrijeme sve češće se govori o rogaču kao o alternativi za čokoladu. Naime, prirodna slatkoća rogača omogućava da se njime odlično zamjenjuje kakao i proizvodi kakaa. Iako se u industrijskoj proizvodnji koristi tek nekoliko desetaka godina, rogač nije prehrambena novost. U ne tako davnoj prošlosti, pjevači su žvakali plod rogača, jer se smatralo da pročiščava grlo i glas.
Rogač (Ceratonia siliqua) je zimzeleno drvo koje pripada skupini mahunarki. Raste u mediteranskom području gdje se uzgaja najmanje 4000 godina i to zbog slakog i hranjivog ploda - mahune. To je biljka koja voli sušne uvjete, daleko od štetočina pa ju je potrebno malo ili nimalo prskati. Naraste do 15 metara u 50 godina. Iako prvih 15 godina ne donosi plod, kasnije ima bogat urod sve do duboke starosti. Veliko drvo može u jednom urodu donijeti tonu ploda, a cvate u rujnu i listopadu. Dok se razvija, mahuna rogača ima zelenu boju, koja se vremenom pretvori u tamnosmeđu. Unutar mahune nalazi se do 15 sjemenki, koje nalikuju na sjemenke lubenice. Cijeli plod rogača, i mahuna i sjemenke su jestivi.
Povijest rogača
Iako porijeklom s Mediterana, rogač se sada uzgaja u cijelom svijetu. Spominje se u bilješkama Grka Theophratusa, gdje piše da su njegovi suvremenici rogač nazivali "egipatska smokva". Egipćani su koristili ljepljiva svojstva rogača u mumificiranju, a u grobnicama su nađene i mahune i sjemenke. Rimljani su jeli mahune zelene i svježe zbog njihove prirodne slatkoće. Arapi su ga posadili u Sjevernoj Africi i Španjolskoj zajedno s limunom i maslinom. Španjolci su ga odnijeli u Meksiko i Južnu Ameriku, a Britanci u Južnu Afriku, Indiju i Australiju. Brzo se proširio jer se lako uzgaja, ne zahtjeva puno pažnje, a donosi puno plodova. Navodno se koristio i za vaganje zlata.
Rogač se obično prerađuje u zemlji porijekla. Plod se suši, ispire s vodom i usitnjava kako bi se sjemenke odvojile od mezokarpa, odnosno mahune.
Nakon toga, od sjemenki se obradom dobiva ljepljiva masa koja se koristi za geliranje ili kao emulgator u sladoledu, a od mahuna se radi prah. Prah se dobiva prženjem mahuna rogača, koje se potom melju i prosjavaju sa ciljem da ne postanu tvrde i grudičaste.
Nutritivni sastav rogača
Ugljikohidrati čine 80% sastava rogača. Sadrži vitamine A, B2, B3 i D. Osim toga posjeduje i znatne količine kalcija, fosfora, kalija, magnezija. U manjim količinama sadrži željezo, mangan, barij i bakar. 100 grama praha rogača ima 228 kcal, te sadrži: 4,7 g proteina, 91,5 g ugljikohidrata, 0,67 g masti te čak 41 g vlakana.
Utjecaj na zdravlje
Dodatak rogača uobičajenoj prehrani pruža brojne blagodati za zdravlje. Budući da je bogat vlaknima i ne sadrži kofein, rogač je logičan odabir za osobe koje imaju problema s visokim krvnim tlakom. S druge strane, zbog niskog sadržaja jednostavnih šećera i masti predstavlja odličnu alternativu čokoladi.
Slično kao i kakao, rogač se može pohvaliti zavidnim udjelom polifenola, antioksidansa poznatih po svojem utjecaju na smanjenje rizika od bolesti srca. Istraživanja pokazuju da unos namirnica bogatih polifenolima, kao što je rogač, može smanjiti visoku razinu kolesterola u krvi.
Rogač je poželjna namirnica kod različitih probavnih tegoba. Naime, tanini, biljni spojevi koje nalazimo u rogaču, drugačiji su u odnosu na druge poznate biljne tanine. Za razliku od uobičajenih biljnih tanina, tanini rogača nisu topljivi u vodi te pomažu u eliminaciji toksina iz probavnog sustava i sprječavaju rast štetnih bakterija u crijevima. Osim toga, prirodno prisutni šećeri u rogaču mogu pomoći u poboljšanju konzistencije stolice. Tako su istraživanja pokazala kako sok mahune rogača može biti sigurna i učinkovita pomoć kod proljeva u djece i odraslih.
Rogač u kuhinji
Brašno rogača se koristi u prehrambenoj industriji kao stabilizator i sredstvo za potamnjivanje. U domaćinstvu se često koristi kao zamjena za kakao i kavu. Od fino mljevenog brašna mogu se napraviti ukusni i zdravi topli napitci ili se njime može dati fina aroma raznim pudinzima i kolačima.
Osim što ga možete koristiti kao zamjenu za čokoladu u receptima za kolače, s mljevenim rogačem možete napraviti i kolač izgledom i okusom sličan orahnjači. Možete ga svježeg ponuditi djeci, kao zdravu grickalicu. Rastopljeni rogač nema sjajan izgled kao čokolada jer ne sadržava kakao maslac. Da bi dobili taj sjajan izgled i kod rastopljenog rogača, dodajte obrano mlijeko razrijeđeno s toplom vodom.
Ako se uzme u obzir njegov bogati sastav i odličan okus, rogač je definitivno namirnica koju treba početi redovito konzumirati!
Literatura:
Aksit S, Caglayan S, Cukan R, et al. Carob bean juice: a powerful adjunct to oral rehydration solution treatment in diarrhoea, Paediatr Perinat Epidemiol, 1998, vol. 12 (pg. 176-81)
Ruiz-Roso B, Quintela JC, de la Fuente E, Haya J, Pérez-Olleros L. Insoluble carob fiber rich in polyphenols lowers total and LDL cholesterol in hypercholesterolemic sujects. Plant Foods Hum Nutr. 2010 Mar;65(1):50-6. doi: 10.1007/s11130-009-0153-9. PMID: 20094802.