Zanimljivosti o kalifornijskoj pastrvi

Ova pastrva blizak je srodnik lososa te u prirodi može cijeli život provesti u slatkoj vodi ili, poput lososa, migrirati u more gdje provodi veći dio života, vraćajući se u slatke vode u periodu mrijesta. Zbog dobrih uzgojnih karakteristika i činjenice da je vrlo interesantna lovina sportskim i rekreativnim ribolovcima, kalifornijska pastrva unesena je u brojne vodene sustave te je danas prisutna na svih šest kontinenata.

Kada govorimo o kalifornijskoj pastrvi i njenom uzgoju u Hrvatskoj, ova vrsta je opće prihvaćena kao slatkovodna vrsta, prvenstveno zbog činjenice da se na našim prostorima uzgaja gotovo isključivo u slatkim vodama. Budući da joj odgovaraju vode relativno niske temperature s visokim udjelom kisika, uzgajališta pastrve uglavnom se nalaze u brdskim krajevima, u blizini rijeka i potoka koji omogućavaju stalan dotok svježe vode. Rijetki znaju da kalifornijska pastrva nije isključivo slatkovodna vrsta te da je njen uzgoj moguć i u moru, a iznenađenje je još veće kada saznaju da se ovaj tip uzgoja primjenjuje i na našim prostorima. Istraživanje uzgoja salmonida u Jadranskom moru započeo je Institut Ruđer Bošković na ušću rijeke Krke osamdesetih godina prošlog stoljeća te je u narednim godinama bilo registrirano par uzgajališta na području Velebitskog kanala. Ova djelatnost u Velebitskom kanalu obustavljena je tijekom ratnih godina, a pokušaji ponovnog pokretanja proizvodnje započeli su 2010. godine, ovaj puta na lokaciji u Lukovom Šugarju.

Kako se uzgaja pastrva u moru?

Tehnologija uzgoja koncipirana je na način da oponaša prirodni životni ciklus pastrvskih populacija koje i u prirodi migriraju u more. Prva faza uzgoja odvija se u slatkim vodama, na jednak način kao i u slatkovodnom uzgojnom ciklusu uz napomenu da se za uzgoj koristi mlađ dobivena od visokoselekcioniranih jedinki koje su sposobne preživjeti promjene saliniteta prilikom transfera u more. Nakon izvaljivanja pastrva iz oplođene ikre, mlađ se uzgaja u slatkovodnim ribnjacima do mase od otprilike 100 g kada su spremne za prelazak u morsko stanište. Zbog nagle promjene saliniteta i temperature, ovo je za ribe najstresnija faza uzgoja te prilikom prebacivanja u more može doći do značajnih gubitaka ukoliko uvjeti nisu optimalni. Upravo iz tog razloga uzgajališta se smještaju na područja poput Velebitskog kanala, gdje su zbog stalnog dotoka slatke vode salinitet i temperatura mora niži. U moru se pastrve uzgajaju u plutajućim kavezima od mrežnog tega konstruiranim na isti način kao i kod uzgoja orada ili brancina. Tijekom uzgoja ribe se hrane peletiranom hranom čiji sastav je izbalansiran tako da zadovolji sve potrebe ribljeg organizma za makro- i mikro- nutrijentima.

S obzirom da je tehnologija uzgoja pastrve u moru složenija od uzgoja u slatkim vodama te uključuje fazu prelaska u more tijekom koje je gotovo nemoguće izbjeći određene gubitke, mnogi će se s pravom zapitati zašto se uopće pastrva uzgaja u moru. Odgovor na to pitanje leži u činjenici da pastrve u moru puno brže rastu te će na kraju uzgojnog ciklusa, koji traje 1,5 do 2 godine, pastrve u moru postići masu i preko 3 kg, dok će pastrve uzgajane u slatkom vodama u isto vrijeme težiti 250 do 350 g.

Ostatak teksta pročitajte na službenoj stranici projekta "Riba Hrvatske - jedi što vrijedi".