Uvjerljivi razlozi zašto posegnuti za breskvama

Privi zapisi o breskvama datiraju u daleku povijest. Naime, prije više od 8000 godina breskve su se uzgajale u Kini. Već 300. godine prije Krista donesene su u Grčku, a u prvom stoljeću u Rim i ostatak Europe.

Zanimljiv je podatak kako je breskva u bliskom srodstvu s marelicom, bademom, šljivom i trešnjom. Kao i ostalo obojeno voće, breskve svoju pigmentaciju mogu zahvaliti širokom spektru karotenoida. Preliminarne studije pokazale su da breskve imaju izvanrednu antioksidativnu aktivnost, nešto antimikrobne aktivnosti, dobru do izvanrednu aktivnost usmjerenu na inhibiciju rasta tumora te se potencijalno mogu koristiti kao prirodna prehrambena bojila.

Nutritivna vrijednost namirnice

Breskve obiluju mineralima, vitaminima i drugim blagotvornim biljnim spojevima. Dobar su izvor kalija, vitamina C, karotena, a nutritivna vrijednost je prikazana u tablici.

Breskve sadrže zavidnu količinu antioksidansa, biljnih sastojaka koji pomažu u borbi protiv oksidativnih oštećenja te štite od starenja i raznih bolesti, a što je voćka svježija, to je udio blagotvornih antioksidansa veći.

Utjecaj na zdravlje

Zdrava probava

Breskve sadrže značajne količine vlakana, što u vodi topljivih, što netopljivih. Dok netopljiva vlakna pomažu boljem prolasku hrane kroz probavni sustav i smanjuju rizik od pojave konstipacije, topljiva vlakna predstavljaju hranu za dobre bakterije u našim crijevima. Hraneći se ovom vrstom vlakana, dobre bakterije proizvode kratkolančane masne kiseline, primjerice butirat, koje hrane stanice naših crijeva.

Zdravo srce

Redovita konzumacija voća, uključujući breskve, pomaže u održavanju zdravlja srca. Dosadašnja istraživanja pokazuju kako breskve mogu pomoći smanjiti rizik od srčanih bolesti, poput visokog krvnog tlaka te visokih razina masnoća i kolesterola u krvi.

Maligne bolesti

Pokožica i mesnati dio voćke prepun je karotenoida i kafeinske kiseline, dviju vrsta antioksidansa koje pokazuju antikarcinogeno djelovanje.

Breskve sadrže i polifenole, skupinu antioksidansa za koja su istraživanja pokazala da mogu smanjiti rast i širenje stanica karcinoma.

Interesantna je studija objavljena 2014. godine u časopisu Breast Cancer Research and Treatment u kojoj je sudjelovalo više od 75 900 žena dobi 38 do 63 godine. Naime, rezultati su pokazali kako su ispitanice koje su tjedno konzumirale barem 2 serviranja bresaka ili nektarina imale značajno manji rizik za razvoj karcinoma dojke.

Breskve u kuhinji

Iako je slasnu breskvu najslađe pojesti netom ubranu sa stabla, postoji bezbroj načina kako ih možemo iskoristiti. Primjerice, odlično će se uklopiti u jogurt sa žitaricama za doručak, smoothie za međuobrok, voćne (ali i povrtne) salate, te domaći sladoled ili sorbet, pite, biskvite i druge neodoljive slastice. Za malo drugačiji doživljaj, isprobajte grillane ili pečene breskve koje se savršeno slažu s finim kremama na bazi jogurta ili krem sira ili ih pak uklopite u osvježavajuće ljetne povrtne salate. Želite li u breskvama uživati tijekom cijele godine, onda ih svakako upakirajte u domaći kompot od bresaka. 

Literatura:

Fung TT, Chiuve SE, Willett WC, Hankinson SE, Hu FB, Holmes MD. Intake of specific fruits and vegetables in relation to risk of estrogen receptor-negative breast cancer among postmenopausal women. Breast Cancer Res Treat. 2013 Apr;138(3):925-30. doi: 10.1007/s10549-013-2484-3. Epub 2013 Mar 27. PMID: 23532538; PMCID: PMC3641647.