Vitaminoteka

Datum objave: 25. 10. 2006.

Na našem najvećem poluotoku, Istri, mjesto "pod zemljom" našla je posebna i specifična vrsta gljiva – tartufi. U sjenovitoj i vlažnoj Motovunskoj šumi, u dolini rijeke Mirne stanište je ove izuzetno rijetke i cijenjene vrste gljiva.

Siva glinena istarska zemlja, blaga klima bez većih temperaturnih razlika i određene biljke s kojima živi u simbiozi pružaju idealno stanište tartufima. Grad Buzet je proglašen gradom tartufa, a zona tih gljiva proteže se do općina Oprtalj i Motovun.

Tjekom listopada i studenog, posjet "danima tartufa", koji se održavaju u malom mjestu Livade kraj Motovuna, iznimna je prilika upoznavanja i degustacije cijenjenih vina, maslinovih ulja, sireva, meda, rakija-travarica i drugih izvornih istarskih proizvoda. Na izložbi stručni žiri ocjenjuje i nagraduje "kralja sajma" - istarski bijeli tartuf, kojeg je na javnoj dražbi moguće i kupiti.

Upoznajmo pobliže nutritivne i zdravstvene prednosti gljiva, posebice tartufa

Čovjek se od davnina bavio sakupljanjem gljiva za jelo. U drevnoj kineskoj civilizaciji i kulturi gljive su cijenjene već 7000 godina, a i starim Rimljanima bila su poznata razna jela od gljiva. U Japanu i ostalim azijskim zemljama gljive se koriste u prehrani i liječenu već tisuću godina, a u posljednje vrijeme učestalo se koriste u tretmanu osoba oboljelih od različitih vrsta raka.

Smatra se da postoji oko 50.000 različitih vrsta gljiva, a približno je 200 vrsta jestivo.

Gljive u prosjeku sadrže više proteina od ostalog povrća, a istodobno su obično niskokalorične, iako njihova energetska vrijednost varira ovisno o vrsti. Šampinjoni i vrganji vrste su jestivih gljiva koje su najbogatije proteinima.

Gljive imaju poseban miris i okus, te sadrže vitamine B1, B2, C i D, prehrambena vlakna i minerale (kalij, željezo, cink, kalcij). Gljive su jedinstvene biljne namirnice koje sadrže vitamin D te se stoga često preporučuju kao prevencija osteoporoze. Dokazano je da pojedine vrste gljiva (vrganji, tartufi, shiitake i sl.) izlučuju sastojke koji imaju antikarcinogeno djelovanje. 

Tartufi su poznati i kao crni dijamanti. To su vrste gljiva koje posjeduju specijalnu i jedinstvenu aromu, a rastu pod površinom zemlje. Ženke svinja privlači miris tartufa jer tartufi otpuštaju steroide slične feromonima koje mužjaci otpuštaju tijekom perioda parenja.

 

Osim što imaju djelovanje afrodizijaka, tartufi su bogati važnim mikronutrijentima poput fosfora, natrija, kalija, magnezija, kalcija, sumpora i željeza.

Tartufi se mogu pripremati svježi, osušeni, namočeni u maslinovo ulje ili samljeveni i osušeni. S obzirom na cijenu, pozitivna je činjenica da se u pripremi jela zbog svoje intenzivne arome koriste u malim količinama.

U Istri se tartuf vadi još iz davnina, za njega su znali i rimski carevi i austrougarski plemići koji su ga uvelike konzumirali koliko zbog njegovog izvanrednog okusa toliko i zbog afrodizijačkih svojstava koja mu se pripisuju. Osim bijelog tartufa (Tuber Magnatum Pico) u Istri se mogu naći još i tri vrste crnog tartufa (Tuber Aestivum Vitt, Tuber ubicatum, Tuber melanosporum).

Bijeli tartuf je najcjenjenija vrsta tartufa. To je tartuf žutosmeđe ili sivozelene boje i vrlo intenzivnog mirisa, jačeg nego kod ostalih vrsta tartufa. Sezona mu je od listopada do prosinca.

Crni tartuf je crnosmeđe boje, a posebno je cijenjen u francuskoj kuhinji. Sezona mu je od svibnja do studenog.

Zanima li vas najveća «fešta od tartufa» u našim krajevima, posjetite web stranicu www.sajamtartufa.com.

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: gljive,

Komentari