Gorki, specifični sastojci lišća i korijena imaju posebnu aromu i sadrže djelotvorne tvari koje potiču jetru na brže protjecanje žuči.
Artičoka (lat. Cynara scolymus , obitelj Asteracea/Compositum ) je biljka koja raste diljem primorskih krajeva Europe, osobito Italije i Francuske i uz obale Tihog oceana. Nije poznato njezino točno podrijetlo. Od pamtivijeka je bila iznimno cijenjena hrana. Pronađena je još na slikama starih Egipćana u grobnicama njihovih faraona.
Prvi detaljan opis ove biljke potječe od Aristotelova učenika Theophrastusa s Lezbosa 371. godine prije Krista. Čini se da je biljka otud prenesena u Rim, a tijekom vremena iz Rima u zapadnu Europu. Stoljećima je bila cijenjena kao skupocjena delicija za bogate i privilegirane.
Današnja je artičoka kultivirani oblik Cynara cardunculus i uzgaja se većinom u mediteranskoj regiji, na obalama Atlantskog oceana i u Kaliforniji. U Italiji artičoka često raste u maslinicima kao dodatna kultura. To je snažna biljka, visoka do dva metra. Listovi su joj dugi do 80 cm, na naličju dlakavi, bez bodljika. Ima veliku cvjetnu glavicu (8-15 cm) s mesnatim, sočnim cvjetištem, crjepasto je ovijena mesnatim ovojnim listovima i sočnom bazom. Ti su sočni dijelovi zapravo omiljeno povrće. Sirova se ne jede jer je teško probavljiva. Cvate od travnja do kolovoza zadivljujućim plavim ili ljubičastim cvjetnim vjenčićem do četiri centimetra.
Artičoka sadrži gorke tvari (npr. cinaropirkin), aromatične karboksilne kiseline (npr. cinarin), flavonoide (naročito luteolin) i razmjerno mnogo vitamina A.
Utjecaj na zdravlje
Vrlo dugo, čak do početka 20. stoljeća, smatrano je kako je artičoka jak afrodizijak. Koristila se i za liječenje kroničnih upala jetre, vodenih bolesti, a poslije i kod šećerne bolesti (dijabetesa) i ateroskleroze. Tridesetih godina prošloga stoljeća već je bilo poznato da ekstrat lišća artičoke utječe na razinu kolesterola u krvi. Devedesetih godina prošloga stoljeća provedena su brojna znanstvena istraživanja na sveučilišnim klinikama u Tźbingenu i Hamburgu koja su potvrdila dotadašnja mišljena o djelotvornosti te iznimne biljke.
Ljekovitost artičoke poznata je već stoljećima, a potječe od gorkih specifičnih tvari u lišću i korijenu, koje imaju posebnu aromu i sadrže djelotvorne tvari što potiču jetru na brže protjecanje žuči. U spisima tradicionalne medicine govori se da čaj lišća artičoke vraća tek, pomaže pri probavi masti, stimulira mokrenje, liječi jetru i žučni mjehur, odstranjuje iz krvi mokraćnu kiselinu (ureu), otrovni produkt poremećene izmjene tvari u tijelu, liječi žuticu, kongestiju i cirozu jetre.
Intenzivna znanstvena klinička ispitivanja potvrdila su ljekovito djelovanje ekstrakta artičoke i produbila spoznaje o toj dragocjenoj biljci.
- Razina kolesterola
Artičoka može pozitivno utjecati na razinu kolesterola. Studije su pokazale da dodavanje ekstrakta artičoke prehrani može smanjiti ukupni kolesterol, LDL kolesterol i trigliceride. Artičoka sadrži luteolin, antioksidans koji sprječava stvaranje kolesterola, te potiče tijelo da učinkovitije procesira kolesterol, što dovodi do nižih ukupnih razina kolesterola.
- Krvni tlak
Studije su pokazale da dodavanje ekstrakta artičoke prehrani može značajno smanjiti sistolički i dijastolički krvni tlak kod osoba s visokim krvnim tlakom. Međutim, mehanizam kojim ekstrakt artičoke smanjuje krvni tlak nije u potpunosti razumljiv. Artičoke su također dobar izvor kalija, koji pomaže u regulaciji krvnog tlaka.
- Zdravlje jetre
Ekstrakt lista artičoke može pomoći u zaštiti jetre i poticanju rasta novog tkiva. On povećava proizvodnju žuči i može smanjiti upalu i smrt stanice jetre.
Studije su pokazale da uzimanje ekstrakta artičoke može poboljšati funkciju jetre i smanjiti razinu enzima jetre, koji često ukazuju na upalu ili oštećenje.
- Zdravlje probavnog sustava
Artičoke su bogate vlaknima i inulinom, koji djeluje kao prebiotik, potiče rast dobrih bakterija u crijevima, a može smanjiti i rizik od karcinoma debelog crijeva. Ekstrakt artičoke također može olakšati simptome probavnih smetnji, poput nadutosti, mučnine i žgaravice.
- Sindrom iritabilnog crijeva (IBS)
Ekstrakt lista artičoke može ublažiti simptome sindroma iritabilnog crijeva (IBS), stanja koje utječe na probavni sustav uzrokujući bol, nadutost, proljev, zatvor i nadutost. Ekstrakt artičoke može djelovati tako da smanjuje grčeve mišića i poboljšava ravnotežu korisnih bakterija u crijevima. Međutim, potrebna su daljnja visokokvalitetna istraživanja na ljudima kako bi se potvrdili ove spoznaje.
- Razina glukoze u krvi
Artičoka i ekstrakt lista artičoke sadrže blagotvorne spojeve s antioksidativnim djelovanjem koji mogu pomoći u smanjenju razine glukoze u krvi i poboljšanju razine kolesterola i triglicerida u životinja i ljudi. Pregledom devet znanstvenih studija utvrđeno je da proizvodi od artičoke mogu značajno smanjiti razinu glukoze u krvi natašte kod ljudi. Međutim, potrebno je više istraživanja kako bi se u potpunosti razumjeli učinci konzumacije artičoke na kontrolu šećera u krvi.
- Antikarcinogeni učinak
Studije na životinjama pokazuju da ekstrakt artičoke usporava rast karcinogenih stanica. Smatra se da su određeni antioksidansi — uključujući rutin, kvercetin, silimarin i galnu kiselinu — u artičokama odgovorni za ove antikarcinogene učinke. Međutim, unatoč ovim obećavajućim rezultatima, ne postoje istraživanja na ljudima stoga je potrebno provesti dodatna istraživanja koja bi potvrdila ovaj pozitivni učinak.
Artičoka u kuhinji
Postoje različiti načini pripreme i kuhanja artičoka, što ih čini svestranim sastojkom u kuhinji. Popularne metode kuhanja uključuju kuhanje na pari, kuhanje, roštiljanje, pečenje ili pirjanje, a mogu se i puniti ili pohati za dodatni okus. Kuhanje na pari je najčešći način i traje između 20 i 40 minuta, dok pečenje traje 40 minuta na 180°C. I listovi i srce su jestivi, a nakon kuhanja listovi se mogu izvaditi i umakati u umak, dok se srce može izdubiti i konzumirati samo ili pak dodati na pizzu ili u salatu.