Vitaminoteka

Datum objave: 01. 01. 2005.

Preko 2000 godina šparoge se cijene zbog svojih medicinskih svojstava i izvanrednog okusa. Šparoge potječu iz mediternskih regija, no ubrzo su se počele kultivirati u cijelom svijetu.

Vjeruje se da su šparoge uzgajali još stari Egipćani, te nakog što su u Srednjem vijeku pale u zaborav, ponovo otkriće i popularizaciju doživljavaju u 18. st. za vladavine Luisa XIV.. Danas se šparoge uzgajaju u većini zemelja svijeta, a one koje nalazimo na tržištu uglavnom su uzgojene na području mediteranskih zemalja, zatim Perua, Meksika i Sjedinjenih država.

Identificirano je otprilike 300 vrsta šparoga, no samo ih je 20-ak jestivih.

Mesnate stabljike šparoga uvijek su se smatrale vrijednim povrćem, a cijenjene su zbog svojega sočnog okusa i blage teksture. Šparoge su pravo proljetno povrće, najčešće se beru između ožujka i svibnja, ponegdje čak i do srpnja. Većina šparoga je zelene boje, no dvije također jestive, vrste su iznimka; bijele šparoge, najčešće se prodaju konzervirane, a rastu ispod zemlje te nemaju klorofila pa stoga ni zelenu boju, te ružičaste, mnogo manje od zelenih i bijelih, čiji okus više podsjeća na voće nego na povrće.

Šparoge i zdravlje

Šparoge su zbog svoga bogatog nutritivnog sastava izuzetno cijenjene i preporučuju se kao sastavni dio proljetnog jelovnika, posebice kod određenih bolesti i stanja.

Tako se zbog visokog sadržaja folne kiseline preporučaju žanama u reproduktivnom razdoblju, posebice onima koje razmišljaju o trudnoći.

Uz folnu kiselinu, šparoge su dobar izvor vitamina B2 i B6 te time i vrijedan izvor kombinacije nutrijenata koja, prema brojnim studijama, djeluje na smanjenje razine homocisteina. Visoka razina homocisteina prepoznata je kao rizični čimbenik razvoja srčanih bolesti.

Profil minerala u šparogama, visoki udio kalija i nizak natrija, zajedno s asparginom, aktivnom aminokiseinom, čini šparogu prirodnih diuretikom. Ovakvo svojstvo šparoga od davnine se koristi za ublažavanje simptoma PMS-a (retencije vode), reumatoidnog artritisa te kod povišenog krvnog tlaka.

Šparoge sadrže specijalnu vrstu ugljikohidrata, inulin, koju ljudski organizam ne može probaviti, ali dobre bakterije našega probavnog trakta, primjerice bakterije rodova Bifidobacterium i Lactobacillus, mogu. Kada naša prehrana sadrži značajne količine inulina, povećava se aktivnost i rast ovih dobrih bakterija. A kada je populacija bakterija koje održavaju dobro zdravlje probavnog sustava velika, patogenim bakterijama je mnogo teže učiniti štetu u probavnom traktu.

Nekoliko savjeta o uporabi šparoga

  • Pri odabiru šparoga uvijek se odlučite za one koje nisu drvenaste
  • Pri kuhanju šparoge gube skoro polovimu mase, imajte to na umu kada razmišljate o količini koju kupujete i spremate
  • Pripremite šparoge maksimalno dan-dva nakon što ste ih kupili
  • Čuvajte šparoge u frižideru tako da dno šparoga bude zamotano u papir
  • Pri pripremanju šparoga nemojte koristiti željezne posude jer tanini iz šparoga mogu reagirati sa željezom te uzrokovati gubitak boje stabljika

 

Iva Alebić, dipl.ing.

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: povrće,

Komentari