Iako prema nekim zapisima kultivacija krušaka datira iz razdoblja od prije 3000 godina, postoje pretpostavke prema kojima je u ovom čudesnom voću uživao još čovjek Kamenog doba. U svom slavnom epu Odiseja, Homer ih je okarakterizirao kao «dar bogova», a u doba francuskog kralja Luja XIV kruške su bile simbol luksuza.
Latinsko ime kruške je Pyrus communis, a zajedno s jabukom i dunjom svrstava se u porodicu ruža. Nekoliko je tisuća vrsta krušaka, svaka vrsta drugačijeg oblika, boje, veličine, okusa. Općenito, kruške imaju veće okruglo dno koje se prema vrhu, koji završava peteljkom, postepeno sužava. Sočne su i slatke, sa teksturom pomalo zrnastom, no mekanom poput maslaca.
Zbog izuzetne slatkoće, sok od kruške se ponekad koristi u desertima umjesto šećera, kao zaslađivač. No ipak, jedna osrednja kruška ima manje od 100 kcal.
Kruške su idealan izbor za osobe koje su, a sve ih je veći broj, usvojile moderan stil života, a time se izložile stresu, brzini, crpljenju i posljednjih zaliha energije.
Kruške su poznate po tome što se od njih sprema vrlo kvalitetna rakija, manje ih koristimo u kompotima i pekmezima iako se i od njih može prirediti vrlo ukusni konzervirani voćni proizvodi. Ipak, kruške je najbolje jesti svježe, a ako se već moraju pohraniti na neko vrijeme onda je najbolje staviti ih svega par dana u najniži dio hladnjaka.
Nutritivna vrijednost krušaka
Prirodan su i i brz izvor energije, jer sadrže značajne količine jednostavnih šećera: fruktoze i glukoze, a istovremeno predstavljaju i ekonomično pakiranje vitamina B skupine. Vitamini B skupine pomažu organizmu da se nosi sa stresom i hrane živčani sustav te sudjeluju u procesu dobivanja energije iz ugljikohidrata.
U 100 grama ploda kruške sadržano je 0,3 g proteina, 0,4 g masti, 9,5 g ugljikohidrata, 2,8 g ukupnih vlakana i 5 mg vitamina C. Kruška sadrži i neznatne količine masti, stoga ima na 100 grama nešto više kalorija od jabuke (oko 80 u odnosu na 60), međutim kruške Vilijamovke sadrže velike količine kalcija i željeza u odnosu na drugo voće, stoga se preporučuju kao obavezno voće u prehrani žena iznad 40 godine. Kruške su također dobar izvor bakra, kalija i izuzetno dobar izvor prehrambenih vlakana.
Kruška je dobar izvor vitamina C i bakra, nutrijenata koje daju značajan doprinos antioksidativnoj zaštiti organizma od slobodnih radikala. Vitamin C sam po sebi snažan je antioksidans, a bakar je neophodna komponenta superoksid-dismutaze (SOD), jednog od najjačih tjelesnih antioksidativnih enzima.
Svježa kruška izvanredan je izvor prehrambenih vlakana, posebice pektina. Kruška mase 166 grama osigurava oko 6 grama prehrambenih vlakana, od čega oko 40% pektina. Vlakna su bitan element zdrave prehrane jer pomažu u održavanju razine glukoze i kolesterola u krvi te osiguravaju redovito pražnjenje crijeva.
Prehrana bogata prehrambenim vlaknima pomaže u reduciranju karcinoma debelog crijeva i pomaže smanjenju razine kolesterola u serumu. Upravo zbog visokog sadržaja vlakana kruške su poželjan dio jelovnika.
Svježe kruške izvanredan su izvor kalija; jedna kruška srednje veličine osigurava 210 mg kalija. Kalij sudjeluje u regulaciji otkucaja srca, mišićnoj kontrakciji, prijenosu živčanih impulsa, te u metabolizmu bjelančevina i ugljikohidrata. Regulira rad krvožilnog sustava, te sudjeluje u izgradnji čvrstih kostiju i zuba. S obzirom da se lako luči iz organizma, disanjem i znojenjem, vrlo ga je važno stalno nadoknađivati.
Kruške u kuhinji
S obzirom da kruške vrlo brzo zriju nakon berbe, prilikom kupnje birajte one nedozrele i neoštećene. Proces zrenja kruške mogu nastaviti u vašem hladnjaku, ili ukoliko ga želite ubrzati, u papirnatim vrećicama na sobnoj temperaturi. Izbjegavajte ostavljanje krušaka u plastičnim vrećicama gdje će biti u dodiru jer im je na taj način ograničen kisik i pojačana proizvodnja etilena, plina kojega kruške prirodno proizvode, a koji ubrzava proces truljenja. S obzirom da lako apsorbiraju miris, kruške treba držati podalje i od hrane koja ima jak ili specifičan miris.