Vitaminoteka

Datum objave: 01. 01. 2005.

U posljednje vrijeme sve češće se govori o rogaču kao o alternativi za čokoladu. Naime, prirodna slatkoća rogača omogućava da se njime odlično zamjenjuje kakao i poizvodi kakaa. Iako se u industrijskoj proizvodnji koristi tek posljednjih dvadesetak godina, rogač nije prehrambena novost. U ne tako davnoj prošlosti, pjevači su žvakali plod rogača, jer se smatralo da pročiščava grlo i glas.

Rogač (Ceratonia siliqua) je zimzelenom drvo koje pripada u skupinu marunarki (Leguminosae). Raste u mediteranskom području gdje se uzgaja najmanje 4000 godina i to zbog slakog i hranjivog ploda - mahune. To je biljka koja voli sušne uvjete, daleko od štetočina pa ju je potrebno malo ili nimalo prskati. Naraste do 15 metara u 50 godina. Iako prvih 15 godina ne donosi plod, kasnije ima bogat urod sve do duboke starosti. Veliko drvo može u jednom urodu donijeti tonu ploda, a cvate u rujnu i listopadu. Dok se razvija, mahuna rogača ima zelenu boju, koja se vremenom pretvori u tamnosmeđu. Unutar mahune nalazi se do 15 sjemenki, koje nalikuju na sjemenke lubenice. Cijeli plod rogača, i mahuna i sjemenke su jestivi.

Povijest rogača

Iako porijeklom sa Mediterana, rogač se sada uzgaja u cijelom svijetu. Spominje se u bilješkama Grka Theophratusa, gdje piše da su njegovi suvremenici rogač nazivali «egipatska smokva». Egipćani su koristili ljepljiva svojstva rogača u mumificiranju, a u grobnicama su nađene i mahune i sjemenke. Rimljani su jeli mahune zelene i svježe zbog njihove prirodne slatkoće. Arapi su ga posadili u Sjevernoj Africi i Španjolskoj zajedno s limunom i maslinom. Španjolci su ga odnijeli u Meksiko i Južnu Ameriku, a Britanci u Južnu Afriku, Indiju i Australiju. Brzo se proširio jer se lako uzgaja, ne zahtjeva puno pažnje, a donosi puno plodova. Navodno se koristio i za vaganje zlata.

Proces prerade

Rogač se obično prerađuje u zemlji porijekla. Plod se suši, ispire s vodom i usitnjava kako bi se sjemenke odvojile od mezokarpa, odnosno mahune. Nakon toga, od sjemenki se obradom dobiva ljepljiva masa koja se koristi za geliranje ili kao emulgator u sladoledu, a od mahuna se radi prah. Prah se dobiva prženjem mahuna rogača, koje se potom melju i prosjavaju sa ciljem da ne postanu tvrde i grudičaste.

Upotreba rogača u prehrambenoj industriji i domaćinstvu

Brašno rogača se koristi u prehrambenoj industriji kao stabilizator i sredstvo za potamnjivanje. U domaćintsvu se često koristi kao zamjena za kakao i kavu.

Od fino mljevenog brašna mogu se napraviti ukusni i zdravi topli napitci ili se njime može dati fina aroma raznim pudinzima i kolačima.

U trgovinama zdrave hrane mogu se naći razne «čokolade», namazi i pudinzi od rogača.

Osim toga, zreli rogač se može konzumirati kao slatka grickalica.

Rogač se zbog sadržaja tanina ponekad daje djeci koja imaju problema sa proljevom, a čak su i neki klinički pokusi potvrdili djelovanje rogača u spriječavanju proljeva. Jadnostavan napitak koji može pomoći kod ovog neugodnog stanja je sok od jabuke kojemu je dodano 15 grama brašna od rogača.

Preporučljiva zamjena za čokoladu

Rogač ima malo drugačiji okus od čokolade, ali je po sastavu mnogo prihvatljivija namirnica za osobe oboljele od dijabetesa, migrena ili tjeskobe, nervoze i sl. Prirodno je sladak, pa je pri pripravku slastica od rogača potrebno dodati puno manje šećera nego kada se rade slastice od kakaa. Rogač ima mali udio masti, bogat je pektinom, obiluje proteinima i rijetko djeluje kao alergen. Kalorijska vrijednost mu je za 2/3 manja nego u čokolade.

Rogač ima prednost nad čokoladom i zbog toga što ne sadrži feniletilamin, oksalnu kiselinu i stimulanse. Naime, feniletilamin može izazvati migrene, povisiti krvni tlak i povisiti razinu glukoze u krvi. Oksalna kiselina ometa apsorpciju kalcija i cinka koji su važni za zdrave kosti i kožu. Upravo je oksalna kiselina jedan od krivaca zbog kojeg se čokolada povezuje s «napadom» akni u mladih nakon konzumacije prekomjerne količine. Stimulansi - metilksantini teobromin te kofein, prisutni u čokoladi mogu, između ostalog, izazvati alergijske reakcije. Kofein djeluje direktno na mozak i izaziva uzbuđenost. Može se prenijeti na dijete preko majčinog mlijeka, a i trudnicama se preporuča smanjen unos. Dobar je analgetik, ali ima nuspojave kao tjeskoba, nervoza, osjećaj jakog lupanja srca i ubrzava otkucaje srca. Djeluje i na probavni sustav, tako da stimulira želučane sokove i djeluje kao diuretik, što može rezultirati prekomjernim gubitkom u vodi topljivih vitamina B i C. Pogoršava stanje kod ljudi oboljelih od dijabetesa i povećava rizik od njegovog nastanka jer stimulira otpuštanje tjelesnih energetskih rezervi, odnosno šećera u krv.

Nutritivni sastav rogača

Ugljikohidrati čine 80% sastava rogača. Sadrži vitamine A, B, B2, B3 i D. Osim toga posjeduje i znatne količine kalcija, fosfora, kalija, magnezija. U manjim količinama sadrži željezo, mangan, barij, bakar i nikal.

100 grama praha rogača ima 228 kcal, te sadrži: 4,7 g proteina, 91,5 g ugljikohidrata, 0,67 g masti te čak 41 g vlakana.

Nekoliko korisnih savjeta kako koristiti rogač

Osim što ga možete koristiti kao zamjenu za čokoladu u receptima za kolače, s mljevenim rogačem možete napraviti i kolač izgledom i okusom sličan orahnjači.

Možete ga svježeg ponuditi djeci, kao zdravu grickalicu. Rastopljeni rogač nema sjajan izgled kao čokolada jer ne sadržava kakao maslac. Da bi dobili taj sjajan izgled i kod rastopljenog rogača, dodajte obrano mlijeko razrijeđeno s toplom vodom.

Ako se uzme u obzir njegov bogati sastav i odličan okus, rogač je definitivno namirnica koju treba početi redovito konzumirati!

 

Priredila: Snježana Cenić

 

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: voće,

Komentari