Riba kao saveznik u borbi protiv blagog kognitivnog oštećenja

Budući da ovo stanje nije dovoljno ozbiljno da bi ometalo svakodnevne aktivnosti i sposobnost samostalnog funkcioniranja, liječnici ga ne smatraju vrstom demencije. Međutim, blago kognitivno oštećenje je moguće je izmjeriti pomoću kognitivnih testova, a procjenjuje se da pogađa 10 do 20% osoba starijih od 65 godina. Osim toga, istraživanja pokazuju da će 60 do 65% osoba s blagim kognitivnim oštećenjem razviti demenciju, a do 2050. godine se na globalnoj razini očekuje da će se učestalost pojave demencije utrostručiti.

Koji su simptomi blagog kognitivnog oštećenja?

Simptomi blagog kognitivnog oštećenja mogu se podijeliti u dvije skupine. Prva skupina simptoma odnosi se na pamćenje, primjerice zaboravljanje određenih detalja poput termina kod liječnika. Druga je skupina pak povezana s misaonim procesom, kao što je planiranje ili dovršavanje kompleksnih zadataka.

Kako riba može pomoći u smanjenju pojave blagog kognitivnog oštećenja?

Učinkovito liječenje blagog kognitivnog oštećenja još uvijek ne postoji, no zato postoje drugi načini kako spriječiti ili odgoditi ovo stanje, poput prehrambenih navika.

Tako su brojna istraživanja potvrdila kako unos ribe i omega – 3 masnih kiselina snažno utječe na smanjenje rizika od kognitivnih oštećenja i demencije. Važno je spomenuti da se ovaj blagotvorni učinak konzumacije ribe ne odnosi samo na poboljšanje kognitivnih funkcija već i na zaštitni učinak na volumen i strukturu mozga.

Ljudski mozak izgrađen je od visokog udjela masnih kiselina. Naime, siva tvar u mozgu sadrži čak 50% višestruko nezasićenih masnih kiselina i to 33% omega-3 masnih kiselina koje se moraju unijeti putem hrane. Naime, omega-3 masne kiseline uključene su u mehanizam komunikacije stanica mozga, a zanimljivo je i kako membrana živčanih stanica sadrži višestruko nezasićene masne kiseline.

Ostatak članka pročitajte na službenoj stranici projekta "Riba Hrvatske - jedi što vrijedi".