Vitaminoteka

Datum objave: 12. 09. 2024.

Paprika je visoko cijenjeno povrće, bogato ljekovitim sastojcima i zbog toga preporučljiva u prehrani. Najbolja i najzdravija za jelo je svježa, toplinski neobrađena paprika, a ljekovitim se smatra njen mesnati, plodni dio.

Ljekovitost paprike u pučkoj medicini, iako je novijeg datuma, nikad nije bila upitna. Koristila se kao antidepresiv, antireumatik, afrodizijak, antiseptik, aromatik, diuretik. 

Paprika potječe iz Južne Amerike. Španjolci su je donijeli u Europu u 15. stoljeću, odakle se proširila sve do Turske, a danas se najviše uzgaja u Mađarskoj. Prvi zapisi o paprici datiraju iz 1593. godine, a govore o paprici kao začinu siromašnih ljudi. Današnji naziv paprika potječe od naziva "paparka" kojim su se služili Turci i Bugari. Mađari su kao najveći proizvođači paprike dali pečat toj biljci i njenom imenu.

Paprika je jednogodišnja biljka, a u tropskim krajevima višegodišnja. Botanički pripada porodici Solonaceae, polikarpnim biljkama koje u tijeku ciklusa cvatu više puta. Plodove paprike razlikujemo prema obliku (stožasti, prizmatični, okrugli te okruglošpljosteni ) i prema boji (tamnozeleni, žutozeleni, blijedožuti, gotovo bijeli, žuti, narančasti, svjetlocrveni i tamnocrveni).

Nutritivni sastav

Kemijski sastav paprike obuhvaća sadržaj svih sastojaka ovog povrća, kao i njihovih proizvoda, ukjučujući i vodu. Prosječni sastav vode u paprici je dosta visok, približno 89%. Od ugljikohidrata najviše sadrži šećera iz skupine monosaharida i disaharida. Od monosaharida 90-98% otpada na glukozu, a ostatak na fruktozu i saharozu. Količina eteričnih ulja u sjemenu paprike ovisi o količini prisutnog alkaloida kapsaicina.

Kapsaicin je specifična tvar i sastavni dio eteričnih ulja roda Capsicum, a daje ljutinu plodovima paprike. Prema količini kapsaicina, koja je obrnuto proporcionalna veličini ploda, provedena je klasifikacija na slatke i ljute sorte paprike.
Kapsaicin ima ljekovito djelovanje jer djeluje antiseptički, a u probavnom sustavu sprječava razvoj bakterija i poboljšava probavu hrane. Poznato je da hanabera, papričica visokog sadržaja kapsaicina, izaziva opekotine kod osjetljivih ljudi, iritaciju kože i sluznice, a kuhari koji je koriste u pripremanju hrane pažljivo je drže među prstima jer ako dođe u kontakt s očima može izazvati privremeno slijepilo. U medicini se koristi kao prirodno stimulativno sredstvo, ali kod ljudi potpuno zdravog probavnog sustava.

Od vitamina paprika sadrži najviše vitamina C. Dokazano je da u paprici ima čak 4 - 5 puta više vitamina C nego u limunu i naranči. Količina vitamina C iznosi oko 100 - 250 mg / 100 g svježe tvari ploda, a ovisi o starosti paprike.

Za papriku su značajne i količine vitamina B skupine. Posebno se ističu B1 ( 60 mg / 100 g ) i B2 ( 30 mg / 100 g svježe paprike). Paprika sadrži još i vitamin E, zatim pantotensku kiselinu, a u formi provitamina sadrži i vitamin A koji je prisutan kao beta karoten i kriptoksantin. Od minerala paprika je najbogatija kalijem, fosforom i željezom.

Utjecaj na zdravlje

Utjecaj paprike na površinsku kapilarnu cirkulaciju možemo pripisati sastojku citrinu, koji utječe na elastičnost i propustljivost kapilara. Kao aromatik koristi se za pripravljanje jela u našoj kuhinji, a također i za razna pića.

Paprika je sredstvo koje pospješuje apetit, a pri tome potiče rad želuca jer pojačava lučenje želučanog soka i potiče peristaltiku. Sadrži dosta kalija kojem se pripisuje diuretičko i antikarcinogeno djelovanje.

Vjerovanje u afrodizijsko svojstvo temelji se na utjecaju paprike u pojačanoj cirkulaciji. Od ljute paprike u pučkoj medicini postoji niz pripravaka za liječenje reumatskih bolova. Sokom od paprike liječe se razni upalni procesi kao što su upala grla ili počeci infektivnih oboljenja. 

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: Paprika, povrće,

Komentari