Tena Škunca

Datum objave: 05. 07. 2018.

Marelice su se 2000. godine pr. Krista uzgajale u Kini, Arapi su ih donijeli u Europu, a Rimljani na Mediteran. Sladak okus marelica potječe od visokog udjela saharoze, a žučkasto - narančasta boja kožice i mesa rezultat je antioksidativnog pigmenta beta-karotena.

Ovo mirisno ljetno voće poznato je po svojem neponovljivom okusu, no jeste li znali da je marelica bliža rođakinja vrtne ruže? Također, postoje narodna vjerovanja kako snovi o marelicama donose sreću?

Plod marelice (Prunus armenica L.) žuto – narančasto je voće baršunaste kožice i slatkastog mesa koje sadrži malu količinu vode. Međutim, osim odličnog okusa i arome, marelice predstavljaju pravu riznicu raznih nutrijenata s povoljnim djelovanjem na naš organizam.

Nutritivna vrijednost i utjecaj na zdravlje

Siromašne su kalorijama

Zanimljivo je kako jedna marelica prosječne veličine sadrži tek nešto manje od 17 kilokalorija, a može se pohvaliti značajnim udjelom vlakana koja su poznata po svojem pozitivnom djelovanju na organizam.

Svakako valja spomenuti kako imaju važnu ulogu u održavanju normalne probave, posebice su korisna kod konstipacije, a mogu pomoći i u održavanju normalne razine kolesterola u krvi.

Obiluju beta – karotenom

Beta – karoten poznati je biljni pigmet s antioksidativnim djelovanjem, a istraživanja pokazuju da prehranom koja obiluje povrćem i voćem bogatim beta – karotenom, poput marelica, možemo smanjiti rizik od određenih vrsta kardiovaskularnih i malignih bolesti.

Nadalje, važno je spomenuti kako naš organizam spomenuti pigment pretvara u vitamin A, moćni antioksidans koji pomaže u održavanju zdravlja imunosnog sustava i vida te smanjuje rizik od razvoja makularne degeneracije oka.

Sadrže značajne količine vitamina C

Održavanje zdravlja imunosnog sustava te pravilna sinteza kolagena nezamislive su bez prisutnosti vitamina C. Osim toga, ovaj nezamjenjivi antioksidans pomaže apsorpciju željeza u organizmu, pokazao se i korisnim u prevenciji kardiovaskularnih i karcinogenih bolesti, a 100 g marelica sadrži čak 10 mg ovog vitamina.

Marelice u kuhinji

Kao i ostale vrste voća, marelice možete konzumirati na bezbroj načina. Nasjeckane marelice u svježem ili sušenom obliku, izvrstan su dodatak žitaricama s jogurtom ili zobenim kašama za doručak.

Domaći džem ili marmelada od marelica poznati su klasici kojima rijetki mogu odoljeti, a svježe marelice odlično će se uklopiti i u voćni tart, pitu, crumble ili pak kremaste slastice.

No, osim u spomenutim slatkim varijantama, marelice možemo iskoristiti i u slanim jelima, a poprilično se dobro slažu s lisnatim salatama, feta sirom i orašastim plodovima.

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: marelice, voće,

Komentari