Vitaminoteka

Datum objave: 16. 10. 2024.

Svjetski dan hrane svake godine obilježavamo 16. listopada pod okriljem Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih naroda. Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana hrane glasi „Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost“.

Poljoprivrednici diljem svijeta proizvode dovoljno hrane da nahrane i više ljudi nego što čini svjetsku populaciju, no unatoč tome glad je i dalje prisutna. Oko 733 milijuna ljudi suočava se s glađu zbog vremenskih nepogoda, sukoba, gospodarskih padova, nejednakosti i pandemije. Ove okolnosti najviše pogađaju siromašne i ranjive, često i same poljoprivrednike i doprinose rastu nejednakosti unutar i između zemalja.
Hrana je treća najosnovnija ljudska potreba, nakon zraka i vode – svatko bi trebao imati pravo na odgovarajuću hranu. Ljudska prava, poput prava na hranu, život i slobodu, rad i obrazovanje, prepoznata su Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima i dvama pravno obvezujućim međunarodnim sporazumima.

Zašto Svjetski dan hrane govori o HRANI? „Hrana“ označava raznolikost, prehranu, dostupnost, pristupačnost i sigurnost. Veća raznolikost hranjivih namirnica trebala bi biti dostupna na našim poljima, ribarskim mrežama, tržnicama i na našim stolovima, za dobrobit svih.

Više od 2,8 milijardi ljudi u svijetu ne može si priuštiti zdravu prehranu. Nutritivno siromašna prehrana glavni je uzrok svih oblika malnutricije – pothranjenosti, nedostatka mikronutrijenata i pretilosti, koja sada postoji u većini zemalja, prelazeći socioekonomske klase. Ipak, danas previše ljudi pati od gladi i ne može si priuštiti zdravu prehranu. Ranjiviji ljudi često su prisiljeni oslanjati se na osnovne namirnice ili jeftiniju hranu koja može biti nezdrava, dok drugi pate zbog nedostupnosti svježe ili raznovrsne hrane, nedostatka informacija potrebnih za odabir zdrave prehrane ili se jednostavno odlučuju za praktičnost.

Glad i pothranjenost dodatno se pogoršavaju dugotrajnim krizama koje su izazvane kombinacijom sukoba, ekstremnih vremenskih događaja i gospodarskih događaja. Agrosustavi su kao cjelina ranjivi na katastrofe i krize, osobito na utjecaje klimatskih promjena, ali istovremeno uzrokuju zagađenje, degradiraju tlo, vodu i zrak te doprinose emisiji stakleničkih plinova i gubitku bioraznolikosti. Transformiranjem agrosustava postoji velik potencijal za ublažavanje klimatskih promjena i podržavanje mirnih, otpornih i uključivih sredstava za život za sve.

Siguran i hranjiv svijet za sve zahtijeva velika ulaganja, inovacije, znanost, tehnologiju i široku suradnju između različitih aktera, uključujući vlade, privatni sektor, akademske i istraživačke institucije te civilno društvo.

Što mi možemo učiniti?

Samo kada svi uživaju ljudsko pravo na odgovarajuću hranu, moći ćemo ostvariti i druga ljudska prava te ciljeve održivog razvoja. Svi imamo svoju ulogu.

Kao potrošači, možemo koristiti svoja prava i pozivati vlade da se bore protiv nejednakosti i siromaštva, birati kvalitetniju hranu kako bismo povećali njezinu dostupnost, smanjiti bacanje hrane i brinuti o okolišu.

Više o ovogodišnjem danu hrane pročitajte na službenim stranicama FAO-a.

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: Hrana, Svjetski dan hrane, fao,

Komentari