Tena Škunca

Datum objave: 19. 09. 2019.

Prosječni Hrvat godišnje pojede oko 45 kilograma krumpira, stoga sa sigurnošću možemo tvrditi kako je ovo jedna od omiljenih namirnica na našim tanjurima. 

Krumpir (Solanum tuberosum) je biljka koja botanički pripada obitelji Solanaceae, a njegova prava domovina su južnoameričke Ande, gdje su mu Quechua Indijanci nadjenuli ime papa. Otkrićem Amerike ovaj je skromni gomolj brzinom svjetlosti osvojio svijet. 

Poznata je priča o ulozi krumpira u Velikoj irskoj gladi, znanoj i kao Velika krumpirova glad, odnosno nestašici hrane koja je Irsku pogodila četrdesetih godina 19. stoljeća. Naime, u to doba krumpir je predstavljao primarnu namirnicu u irskim domaćinstvima, te je stoga veliku ulogu u pojavi nestašice hrane imala i zaraza krumpira gljivicom Phytophthora infestans koja uzrokuje plamenjaču. Točan broj žrtava nije poznat, ali se procjenjuje kako je od gladi umrlo između 750 000 i 2 milijuna Iraca.

Danas poznajemo oko stotinu različitih sorti krumpira koje se međusobno razlikuju po veličini, boji, obliku, količini škroba i okusu.  

Nutritivna vrijednost 

Prije svega važno je naglasiti kako nutritivna vrijednost krumpira uvelike ovisi o načinu pripreme ove namirnice. Prednost treba dati kuhanju, pirjanju i pečenju u pećnici, a za popularnim prženim krumpirićima trebali bismo posegnuti rijetko ili tek povremeno. Osim toga, kod kuhanja ili pečenja krumpira, poželjno je da ga pripremamo u kori jer ćemo na taj način sačuvati značajne količine vitamina i minerala.

Jedan srednji krumpir (136 g) s korom kuhan u neposoljenoj vodi osigurat će 118 kcal, od čega većina potječe od ugljikohidrata, a tek neznatni dio od proteina i masti. Interesantno je kako krumpir predstavlja pravu malu riznicu vitamina C te sadrži ponešto vitamina B – skupine. Osim toga, sadrži i nezanemarive količine minerala poput kalcija, kalija, fosfora i bakra

Utjecaj na zdravlje

Krumpir je namirnica koja, ovisno o načinu pripreme, ima relativno visoki glikemijski indeks, odnosno utječe na brzo povećanje razine šećera u krvi. Ako želimo smanjiti vrijednost glikemijskog indeksa krumpira, poželjno ga je skuhati i pustiti da se u potpunosti ohladi pa tek tada konzumirati. 

Na taj način utječemo na povećanje udjela otpornog škroba u krumpiru, vrste ugljikohidrata kojeg naše tijelo ne može probaviti, već služi kao hrana dobrim bakterijama u probavnom sustavu.

Dobre bakterije otporni škrob metaboliziraju do kratkolančanih masnih kiselina, među kojima se posebno ističe butirat za koji postoje dokazi kako može smanjiti upalna stanja u debelom crijevu i rizik od pojave karcinoma kolona.

Osim toga, važno je spomenuti da otporni škrob pomaže iskorištenju kalcija te povoljno utječe na razinu šećera i inzulina u krvi.

Krumpir u kuhinji

Složit ćete se kada kažemo da vjerojatno ne postoji svestranija namirnica u kuhinji od krumpira. Obožavamo ga kao jednostavni prilog u kuhanom ili pečenom obliku, kao pire ili u obliku njoka i popečaka. Krumpir je vrijedan sastojak različitih kremastih juha i variva jer im daje lijepu gustoću, a volimo ga i u obliku salata, kruha ili složenaca. Također, nezaobilazan je sastojak knedla sa šljivama, omiljenog deserta iz djetinjstva.

Pošalji prijatelju na email

Komentari