Vitaminoteka

Datum objave: 21. 07. 2005.

Krastavci, Cucumis sativus, su gotovo idealna ljetna namirnica. Zbog velikog sadržaja vode, i gotovo neutralnog okusa, pružaju toliko potrebno osvježenje ljeti. Konzumiraju se svježi, uglavnom u ljetnim mjesecima, ili konzervirani u svim godišnjim dobima. 

Vjeruje se da krastavcu potječu iz sjeverne Azije gdje su uzgajaju preko 10 000 godina i otkuda su prenešeni u Indiju i ostatak Azije. 

Krastavci su bili popularna namirnica još u antičkim civilizacijama Egipta, Grčke i Rima, čiji stanovnici su ih, osim u prehrambene svrhe, koristili zbog njihovog, kako su vjerovali, za zdravlje kože blagotvornog djelovanja. 

«Kolijevka» kiselih krastavaca je Španjolska, koja je prva, još u antička vremena, započela sa procesom konzerviranja krastavaca, a sve zbog hira rimskih careva koji su željeli krastavce isključivo iz mediteranskih zemalja. 

Nutritivna vrijednost 

Krastavci su većim dijelom sastavljeni od vode. U značajnijim količinama sadrže prehrambena vlakna, minerale silicij, kalij, magnezij te vitamin C i kafeinsku kiselinu. Ima izrazito nisku energetsku vrijednost. 

Upravo, zahvaljujući nutritivnoj vrijednosti, posebice sadržaju silicija, vitamina C i kafeinske kisleine, danas možemo reći da su stanovnici antičkog Egipta, Rima i Grčke imali pravo kada su krastavac koristili u svrhu održavanja lijepe i zdrave kože

Silicij igra važnu ulogu u održavanju vezivnog tkiva, uključujući mišiće, ligamente, hrskavicu, kosti i tetive te je važna komponenta u održavanju zdravlja kože, kose i noktiju. Vitamin C i kafeinska kiseline spriječavaju i zadržavanje vode, što objašnjava uporabu krastavaca i maski od krastavaca kod nastanka podočnjaka, opeklina i dermatitisa. S obrizom na sadržaj vode, krastavac predstavlja i prirodno hidratacijsko sredstvo, neophodno za održavanje sjaja kože.

Značajan sadržaj kalija, a potom i magnezija te prehrambenih vlakana, krastavac čini posebno vrijednom namirnicom u jelovniku osoba sa povišenim krvnim tlakom. Naime, prema rezultatima studije u kojoj su se ovisno o prehrani pratile promjene krvnog tlaka kod osoba sa hipertenzijom, prehrana koja je uključila namirnice bogate kalijem, magnezijem i prehrambenim vlaknima rezultirala je smanjenjem sistoločkog tlaka za 5,5 jedinica i dijastoličkog tlaka za 3,0 jedinica.

Odabir i skladištenje

S obzirom da su krastavci osjetljivi na temperaturu, poželjno je odabirati one koji su skladišteni u hladnjaku.

Krastavci trebaju biti tvrdi, okruglih krajeva, svijeto do tamno zelene boje. Suhi i naborani krastavci nisu dobar odabir jer su izgubili veliki dio vode. Krastavce treba čuvati u hladnjaku i konzumirani unutar nekoliko dana, najbolje unutar jednga do dva dana. Ukoliko ne pojedete cijeli krastavac tijekom jednoga obroka, ostatak stavite u plastičnu vrećicu tako da se ne suši. 

Kako pripremiti kisele krastavce? 
Sastojci: 
5 kg krastavaca, 
1,5 l octa (10%), 
120 g šećera, 
130 g soli, 
kopar (2 grančice) 
Odaberite male, zdrave krastavce, dobro ih operite i isperite pod mlazom hladne vode.

Skuhajte 3 l vode s 1,5 l octa (10% octene kiseline) i vrućim prelijte krastavce. Neka ostanu u octu 3-4 sata. Krastavce izvadite iz octa i s koprom složite u staklenke. Ponovno prokuhajte ocat sa šećerom i soli, i vrućim zalijte krastavce u staklenkama. Na vrh stavite grančicu kopra da krastavci ne bi isplivali iz octa. Staklenke odmah zatvorite celofanom, pokrijte dekom i ostavite pokrivene 24 sata dok se ne ohlade, a drugi dan ih spremite u smočnicu na hladno mjesto.

I još nekoliko malih savjeta...

  • Povrće mora biti zdravo i jedro.
  • Povrće stavljamo u staklenke, koje najprije operemo i dezinficiramo, a zatvaramo celofanom dezinficiranim u alkoholu.
  • Ne smiju se rabiti metalni poklopci za zatvaranje, kao i pocinčani lonci, bakrene i željezne žlice.
  • Povrće se slaže u staklenke u redove s dosta prostora da kiselina prodre u svaki plod, ali tako da potpuno prekrije povrće.
  • Povrće se ne smije presoliti, jer će postati smežurano i izgubiti boju.
  • Bolje je i zdravije koristiti vinski ocat, ali se može koristiti i alkoholni.
  • Ukiseljeno povrće treba odležati do uporabe najmanje 6 tjedana.

 

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: povrće,

Komentari