Petra Vlak

Datum objave: 29. 07. 2021.

Kozice su uz dagnje, najčešća vrsta morskih plodova na našim stolovima.

Visoke su nutritivne gustoće, a posebno obiluju tvarima koje nisu zastupljene u mnogim namirnicama, poput joda ili astaksantina.

Nutritivna vrijednost

Kozice su niskokalorične, sadrže manje od 100 kcal na 100 g namirnice, a njihov nutritivni profil izuzetno je zanimljiv. Naime, one uopće ne sadrže ugljikohidrate, dok gotovo 90% energetske vrijednosti dolazi od proteina, a ostatak od masti.

Što se tiče sastava mikronutrijenata, sadrže više od 20 različitih vitamina i minerala, uključujući oko 50% preporučenog dnevnog unosa selena, antioksidansa koji može pomoći u smanjenju upale te očuvanju zdravlja srca.

Tablica 1. Nutritivna vrijednost na 100 g namirnice

 

Količina

% preporučenog dnevnog unosa

Energetska vrijednost

99 kcal

5

Proteini

20,9 g

42

Masti

1,1 g

2

Omega-3 masne kiseline

347 mg

 

Kolesterol

195 mg

65

Ugljikohidrati

0

0

Vitamin B12

1,25 µg

25

Niacin

2,6 mg

13

Selen

39,6 µg

57

Željezo

3,1 mg

17

Fosfor

137 mg

14

Cink

1,6 mg

10

Magnezij

34

8

Kao što je prethodno spomenuto, kozice su jedan od najboljih prehrambenih izvora joda, koji je važan za održavanje funkcije štitnjače te razvoj mozga kod fetusa. Osim toga, kozice su izvrstan izvor omega-3 masnih kiselina te astaksantina, koji mogu blagotvorno djelovati na zdravlje srca.

Utjecaj na zdravlje

Kozice i kolesterol

Kao što je navedeno u Tablici 1., 100 grama mesa kozica sadrži oko 195 mg kolesterola, što je više od 65% preporučenog dnevnog unosa. Ovo je jedan od glavnih razloga zbog kojeg ljudi najčešće zaziru od konzumacije prvenstveno kozica, ali i ostalih morskih plodova. Opće je poznato da se povišena razina kolesterola u krvi nalazi u podlozi za razvoj različitih bolesti srca i krvožilnog sustava, no taj strah nije u potpunosti opravdan.

Istraživanja pokazuju kako povećani unos kolesterola iz hrane kod većine zdravih ljudi ne utječe na promjenu vrijednosti kolesterola u krvi.

Tek četvrtina zdrave odrasle populacije osjetljiva je na kolesterol koji potječe iz hrane, dok za ostale kolesterol ima vrlo mali utjecaj na promjenu razine kolesterola u krvi, što se objašnjava time da većinu kolesterola proizvodi jetra, a kada se unosi hrana bogata kolesterolom, proizvodnja u jetri se smanjuje.

S druge strane, kozice sadrže brojne tvari, kao što su omega-3 masne kiseline te astaksantin, koje blagotvorno djeluju na zdravlje cijelog organizma, a pogotovo na srce i krvožilni sustav.

Rezultati studije objavljene u časopisu Nutrition Research and Practice, pokazali su kako žene koje su redovito konzumirale morske plodove, prvenstveno kozice, imale su značajno niže vrijednosti ukupnih triglicerida te krvnog tlaka u odnosu na one žene koje nisu konzumirale morske plodove.

Također, istraživanje provedeno na više od 13 500 osoba  pokazalo je kako ona skupina ispitanika koja redovito konzumira kozice nema povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti u usporedbi sa skupinom koja ih uopće ne konzumira.

Kozice su bogate antioksidansima

Najzastupljeniji antioksidans u mesu kozica je karotenoid koji se naziva astaksantin. Astaksantin se prirodno nalazi u mikroalgama kojima se kozice hrane. Zanimljivo je da je ovaj antioksidans odgovoran i za blago ružičastu boju kozica.
Osim boje, astaksantin djeluje i kao snažan antioksidans, štiteći naše stanice od djelovanja slobodnih radikala. Rezultati brojnih istraživanja pokazali su kako astaksantin ima potencijalnu ulogu u prevenciji brojnih kroničnih nezaraznih bolesti.

Tako su studije pokazale kako astaksantin može osnažiti stijenku arterija, što može smanjiti rizik od srčanog udara. Također, ovaj snažan antioksidans može utjecati na povećanje razine onog „dobrog“, HDL kolesterola, važnog čimbenika u očuvanju zdravlja srca.

Osim što je pokazao pozitivno djelovanje na zdravlje srca, astaksantin može imati blagotvorne učinke i na mozak. Antioksidativno te protuupalno djelovanje astaksantina ima zaštitni učinak na stanice mozga, čije oštećenje može dovesti do gubitka pamćenja, ali i različitih neurodegenerativnih bolesti kao što je Alzheimerova bolest. 

Alergije

Morski plodovi su uz kikiriki, pšenicu, mlijeko i soju, jedan od najčešćih alergena. Tipični simptomi alergije na morske plodove, uključujući i kozice, su osjećaj žarenja u ustima, probavne smetnje ili reakcije na koži, pa sve do anafilaktičkog šoka.

Glavni uzročnik alergije na kozice je protein tropomiozin, koji je dominantni alergen skupine školjkaša. Kao i kod drugih alergija, izbjegavanje namirnica s alergenim potencijalom jedini je način prevencije alergijske reakcije.

Kozice u kuhinji

S obzirom da je priprema kozica vrlo brza i laka, jednostavno ih je uklopiti gotovo u svaki obrok. Opcije su brojne, pa tako možete napraviti hladne ili tople salate s kozicama i različitim žitaricama poput heljde, prosa ili kus kusa u kombinaciji sa lisnatim salatama te ostalim sezonskim povrćem. Različite vrste tjestenine, rižota ili buzare također su izvrstan izbor. Osim toga, možete napraviti hladni namaz od kozica ili pak sasvim nešto drugačije, ražnjiće od kozica i šarenog povrća.

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: astaksantin, kozice, plodovi mora,

Komentari