Kesteni se pojavljuju i konzumiraju još u prethistoriji na prostorima Mediterana i Azije. U početku su uzgajani u Kini, Japanu, Italiji i Španjolskoj.
Plod kestena je crvenkasto-smeđe boje i glatke površine. Raste unutar bodljikave košuljice koja se raspukne u jesen kada plod sazrije. Kesteni pripadaju skupini orašastih plodova, no od svojih se rođaka (oraha, badema i lješnaka) razlikuju nižim udjelom masti i visokim udjelom škroba te jedini sadrže vitamin C. Kesteni se odlikuju posebnom teksturom i slatkim, blagim okusom.
Poznato je stotinu različitih vrsta kestena. Općenito se dijele na pitome i divlje. Pitomi su jestivi, a posebna poslastica među njima su lovranski maruni koji su slađi i veći od običnih kestena. S druge strane, divlji kesten, koji nažalost nije za jelo, posjeduje ljekovita svojstva. Najčešće se spominje kao pomoć kod varikoznih vena i oštećenja kapilara, a njegovi ekstrakti koriste se za pripremu ljekovitih pripravaka.
Nutritivna vrijednost
Po nutritivnom sastavu kesteni su slični smeđoj riži, a odličan su izvor vitamina C, i elemenata u tragovima, poput bakra i mangana. Zanimljivo je kako su upravo kesteni jedini izvor vitamina C među orašastim plodovima. Proteini im nisu jača strana, no zato su vrlo bogati škrobom, te je moguće napraviti i brašno od kestena.
Tablica 1. Nutritivna vrijednost na 100 g namirnice
|
Količina |
---|---|
Energetska vrijednost |
196 kcal |
Ugljikohidrati |
44,2 g |
Proteini |
1,6 g |
Masti |
1,3 g |
Vitamin C |
40,2 mg |
Vitamin B6 |
0,4 mg |
Bakar |
0,4 mg |
Mangan |
0,3 mg |
Kesteni u kuhinji
Gastronomska primjena seže mnogo dalje od pukog uživanja u kuhanim ili pečenim kestenima. Dijapozon jela s kestenima raznolik je i prostire se od juha, preko glavnih jela do deserata i pečenih slastica. Osim toga, kesten pire, kao jedna od omiljenih poslastica od kestena, može poslužiti i za pripremu maštovitih toplih bezalkoholnih i alkoholnih napitaka od kestena.