Vitaminoteka

Datum objave: 12. 09. 2006.

Osječki Laboratorij za molekularnu dijagnostiku Zavoda za javno zdravstvo Osječko - baranjske županije otkrio je da 14 od 33 analizirana prehrambena proizvoda koji se prodaju u Hrvatskoj sadrže nedeklarirane genetski modificirane sastojke, a da niti jedan od deset proizvoda analiziranih na kvalitetu ne odgovara propisanoj kvaliteti i deklaraciji.

Otprilike ovako je glasila vijest koja je punila naslovne stranice novina, časopisa, internet portala… S pravom, uistinu je dobila zasluženu pažnju u medijima, ali, nažalost, samo prvi dio te vijesti. Onaj o prisutnosti hrane sa genetski modificiranim sastojcima.

Pokrenute su javne rasprave među stručnjacima, intervjui sa prof. Radmanom i prof. Joštom posebno su veselili nakladnike novina i urednike televizijskih emisija. Ponovo su javnosti na uvid dane zelene, bijele i crne liste trgovina koje «prodaju GM hranu», a koju su slagali aktivisti Zelene akcije.

Opet se postavilo isto pitanje: "Trebaju li Hrvati ili ne uvoziti i jesti GM hranu?".

Međutim, Sabor je o tome odlučio. Nismo li sve ove rasprave već slušali, nisu li nam svi «za» i «protiv» dokazi već podastrijeti? Neki noviji u ovom novom valu rasprava nisu se čuli. Ne čini li onda da je ova velika medijska pozornost, a upitno je, je li iz neznanja, ili baš iz znanja, usmjerena na pogrešnu temu: prisutnost GM hrane na hrvatskom tržištu. Zakon jasno kaže da je dozvoljen uvoz hrane koja sadrži genetski modificirane sastojke, no takva hrana mora biti posebno označena na deklaracijama proizvoda. Konzument u tom slučaju može sam odlučiti želi li ili ne jesti hranu sa dodanim GM sastojcima.

Neispravne deklaracije, međutim, puno su više su od naadekvatne informacije o prisutnosti GM sastojaka. A evo i zašto?

Uloga prehrane i pojedinih sastojaka prehrane u održavanju i poboljšanju zdravlja čovjeka jako je dobro dokumentirana. Brojni su dokazi prema kojima adekvatna prehrana može utjecati na razvoj, tijek, pa čak i ishod bolesti. Preventivna medicina, u kojoj nutricionizam ima zasluženo veliku ulogu, ulaže goleme napore u poboljšanje kvalitete života ljudi, a time i u smanjenje troškova liječenja. U tu svrhu, ljude se nastoji u najvećoj mogućoj mjeri informirati o hrani, njenoj ulozi u zdravlju, te im se nastoji sugerirati što je dobro, a što ne.

I hrvatski mediji su se senzibilirali - novine, radio, televizija, internet portali – posljednjih nekoliko godina izuzetno dobro obavljaju svoj posao informiranja javnosti o ulozi koju prehrana ima na zdravlje čovjeka. No, kako napraviti odabir ako deklaracija ne sadrži sve potrebne informacije.

Ili ako informacije na deklaracijama nisu točne, razumljive, jasne i kompletne. Kako će se zaštititi skupina ljudi kojoj hrana i njeni sastojci i te kako utječu na svakodnevan život.

Europsko vijeće i Parlament su primjerice, iz navedenog razloga, usvojili su važan amandman Pravilnika EU za deklariranje prehrambenih namirnica. Amandman osigurava bolju informiranost potrošača o ukupnim sastojcima prehrambenih proizvoda posebice onima koji mogu biti štetni za zdravlje, bez obzira u kojoj količini su prisutni u namirnicama. Novo pravilo odbacuje tzv. "pravilo 25%" prema kojemu na deklaraciji proizvoda nije bilo potrebno navoditi komponente koji sačinjavaju manje od 25% ukupnog proizvoda.

Ovakve informacije posebno su važne osobama koje pate od alergija i/ili imaju neke nuspojave nakon unosa određenih komponenata hrane. Za ove ljude, nedostatak informacija predstavlja hendikep koji im oduzima osjećaj sigurnosti u hranu koju jedu. Upravo zbog njih, vrlo je važno pravilno deklariranje proizvoda.

I dok se posljedice unosa GM hrane, ako ih uopće i ima, ne saznaju, ne bi li bilo dobro da se uzmu u obzir posljedice koje usljed neadekvatnih deklaracija mogu imati oboljeli od celijakije, fenilketonurije, dijabetesa i ostali koji jako dobro znaju koji sastojci hrane im smetaju.

Stoga, osim što rasprava o valjanosti deklaracije samo u kontekstu označavanja hrane sa GM sastojcima izbacuje na vidjelo neznanje javnosti, ona zbog nedostatka solidarnosti sa onima kojima je bolest i njen razvoj direktno vezan uz hranu ili njene sastojke, odiše i licemjerjem. Zašto se nitko nije zapitao što je sa pravom na izbor onih koji svoju bolest ili stanje nisu sami odabrali?

Pošalji prijatelju na email

Komentari