Petra Pejnović

Datum objave: 25. 10. 2018.

Uz jabuke, kestene i grožđe, bundeve su omiljene vjesnice jeseni.

Bundeva, tikva ili buča (Cucurbita pepo) jednogodišnja je biljka različitih oblika plodova sočnog mesa izrazite žute ili narančaste boje. 

Većina vrsta bundeva koje se koriste u Europi potječu iz Amerike, preciznije iz Meksika, a zahvaljujući Španjolcima prenijeta je u Europu. Brojne su različite vrste bundeva, od obične uljne bundeve, Zentner (Cucurbita maxima) bundeve koja je jedna od najvećih, prepoznatljive zelene kore. Butternut bundeva prepoznatljivog je kruškolikog oblika, dok je oblik Hokkaido bundeve više oblika glavice luka, prepoznatljive žarko naračaste kore. 

Bundeve su nutritivno vrlo bogate, a energetski siromašne jer na 100 g sadrže svega 20 kcal. Sadrže manje količine proteina i masti, ali zato obiluju prehrambenim vlaknima, te cijelim nizom vitamina i minerala. 

Tablica 1. Nutritivni sastav mesa bundeve

 

Količina

% preporučenog dnevnog unosa

Energetska vrijednost

20 kcal

1

Proteini

1,8 g

-

Masti

0,6 g

-

Ugljikohidrati

17,7 g

-

Prehrambena vlakna

1,1 g

4

Voda

93,7 g

-

Vitamin A

4992 IU

100

Ukupni karoteni

 3894 µg

-

Lutein + zeaksantin

1014 µg

-

Vitamin C

4,7 mg

8

Vitamin E

0,8 mg

4

Vitamin B2

0,1 mg

5

Kalij

230 mg

7

Bakar

0,1 mg

5

Utjecaj na zdravlje

Većina blagotvornih učinaka bundeve proizlazi iz njenog bogatog nutritivnog sastava koji je prikazan u Tablici 1. Također, činjenica da obiluje prehrambenim vlaknima doprinosi njezinom raskošnom nutritivnom profilu. 

Bundeva obiluje različitim vrstama karotena, a njezina žarko narančasta boja mesa ide tome u prilog. Najzastupljeniji je beta karoten, koji se u našem organizmu pretvara u svoj aktivni oblik – vitamin A. Poznati su brojni učinci ovog snažnog antioksidansa, pa tako sudjeluje u regulaciji različitih funkcija u našem tijelu uključujući reprodukciju, rast i razvoj fetusa te imunološkog sustava. Također sudjeluje u održavanju zdravlja i zaštiti kože, sluznica te vida. Osim beta karotena, karotenoidi lutein i zeaksantin sudjeluju u zaštiti od makularne degeneracije oka.

Rezultati jednog istraživanja su pokazali kako se makularna degeneracija usporava nakon uzimanja dodataka prehrani koji su uključivali cink, vitamin C, E, beta karoten i bakar. Zanimljivo je da sve ove mikronutrijente sadrži i bundeva.

Osim svestranog narančastog mesa bundeve, ne treba zaboraviti niti na male stanovnike njezine unutrašnjosti – bučine sjemenke. Ove malene riznice proteina, magnezija, vlakana i cinka idealna su grickalica tijekom cijeloga dana. Osim toga, sadrže i aminokiselinu triptofan koja sudjeluje u proizvodnji serotonina u mozgu. Serotonin se često naziva i „hormonom sreće“, koji regulira mnoge funkcije mozga te utječe na ponašanje i raspoloženje. 

Osim toga, od sjemenki bundeve radi se i dragocjeno bučino ulje, koje obiluje esencijalnim masnim kiselinama, vitaminima B skupine, te vitaminom E. Poznato je njeno blagotvorno djelovanje na prostatu, no osim toga snižava razinu kolesterola u krvi i tako, poboljšava rad imunološkog sustava, pozitivno utječe na raspoloženje te olakšava učenje i koncentraciju.

Bundeve u kuhinji

Gastronomski gledano, bundeve su vrlo svestrane sudionice u kuhinji. Mogu se koristiti u slanim, ali i slatkim jelima. Vjerojatno najpoznatija je gusta juha od bundeve, ali možete ju korisiti i za pripremu rižota, nadjenuti domaće raviole pireom od bundeve ili zamijeniti krumpir bundevom u njokama. Također, odlično nadopunjuje variva te različite mesne pečenke. Osim u slanim jelima, bundeva je izvanredna u svim jesenskim desertima. Odaberite tradicionalnu bučnicu ili prhku pitu od bundeve, a za modernije verzije slastica, napravite sladoled ili muffine od bundeve!

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: bundeva, povrće,

Komentari