Istraživanje provedeno na voćnim mušicama otkrilo je kako je osim redukcije prehrane za produljenje životnog vijeka potrebna i redovita tjelesna aktivnost.
Naime, kod voćnih mušica kojima je reduciran kalorijski unos dolazi do promjene metabolizma na način da se poveća sinteza masnih kiselina te paralelno i razgradnja mišićnog tkiva. Unatoč redukciji kalorija, voćne mušice koje se ne kreću nemaju dulji životni vijek, dok one koje su i tjelesno aktivne imaju.
Istraživanje američkih znanstvenika otišlo je i korak dalje. Naime, ako bi se rezultati dobiveni na voćnim mušicama mogli primijeniti na ljude, tada su znanstvenici na pragu lijeka koji imitira nisko kalorijsku dijetu.
Znanstvenici su genetski modificirali voćne mušice da proizvode veće količine određenog peptida AKH, koji je istovjetan hormonu glukagonu u sisavaca.
Kod tih su mušica primijetili da imaju ubrzani metabolizam masti, pokazuju veću razinu spontane aktivnosti i imaju produženi životni vijek u usporedbi s običnim mušicama.
Peptid AKH igra važnu ulogu u metabolizmu glukoze i masti te ima potencijal postati lijek koji imitira djelovanje redukcijske dijete, potiče na tjelesnu aktivnost i usporava starenje.
Izvor: Cell Metabolism