Potrebe za proteinima

Većina sportaša smatra da su proteini ključ sportskog uspjeha. Gotovo je nemoguće naći profesionalca, naročito u sportovima snage, koji može odoljeti proteinskim dodacima prehrani. Istina je da većina tih natjecatelja konzumira više proteina nego što im je potrebno, a čineći to, smanjuju unos drugih neophodnih sastojaka hrane koji su neophodni za sportski uspjeh.

Velika je dilema, čak i među nutricionistima, doza proteina koju treba unositi kako populacija „običnih“ ljudi koji nisu fizički aktivni, tako i aktivnih sportaša.

Otprilike se iz 1 grama proteina dobije 4 kalorije energije. Preporučuje se, za opću populaciju, unos proteina u iznosu 12-15% ukupnog dnevnog kalorijskog unosa. Za većinu nesportaša dovoljan je unos 0,8 g proteina po kilogramu tjelesne mase.

Sportaši imaju veće potrebe za proteinima iz više razloga:
- Aminosikeline (iz proteina) doprinose sa 5-15 % potrošenim kalorijama tokom tjelovježbe. Količina proteina iskorištenog za energiju povećava se sa smanjenjem nivoa mišićnog glikogena.
- Tjelovježba može uzrokovati oštećenja mišića, što povećava potrebe za proteinima u svrhu popravka mišićnog tkiva.
- Vježbe izdržljivosti mogu uzrokovati gubitak manjih količina proteina mokraćom (proteina u mokraći ima vrlo malo ili nikako ukoliko osoba ne vježba).

Zbog svega navedenog, potreba za proteinima je približno dvostruko veća u onih koji se intenzivno bave sportom u odnosu na običnu populaciju i iznosi 1,2-1,7 g/kg tjelesne mase.

Autor:
Dr Predrag Jovanović, mr.med.sci.
Klinika za interne bolesti
Univerzitetski klinički centar Tuzla

Literatura:
1. USDA/HHS. Dietary guidelines for Americans, 2005. Washington, DC: Goverment Printing Office. 2005.
2. Gibala M. Dietary protein, amino acid supplements, and recovery from exercise. GSSI Sport Science Exchange 2002; 15(4).
3. Benardot D. Nutritional sources for athletes. In: Advanced sports nutrition. Champaign: Human Kinetics. 2006: pp. 25-35.