Od začeća do rođenja djeteta, rast i razvoj ploda ovisi o načinu prehrane i nutrijentima koje majka unosi hranom. Neupitna je važnost prehrane i za postizanje i održavanje plodnosti. Međutim, kakvo je realno stanje u našoj populaciji, kako se hrane trudnice i žene koje nastoje zatrudnjeti u Hrvatskoj, to su do sada bile nepoznanice.
Upravo zbog potrebe za uvidom u prehrambene navike, primjenu dodataka prehrani i zdravstvene čimbenike povezane s prehrambenim navikama, pokrenuto je veliko istraživanje na uzorku većem od 1500 žena koje planiraju trudnoću i trudnica na području cijele Republike Hrvatske.
Istraživanje je u ordinacijama provelo preko 70 ginekologa u Republici Hrvatskoj, a dizajn i analizu istraživanja potpisuje Hrvatsko društvo za kliničku prehranu Hrvatskog liječničkog zbora u suradnji s tvrtkom Vitaminoteka na inicijativu dodatka prehrani PreMama duo.
Istraživanje je obuhvatilo ukupno 1543 ispitanica koje su ravnomjerno raspodijeljene u skupinama žena koje planiraju trudnoću, trudnica u prvom, drugom i trećem tromjesečju trudnoće. Najveći udio žena koje su sudjelovale u ovom istraživanju bilo je u dobi od 25 – 35 godina i prema indeksu tjelesne mase imale su adekvatan stupanj uhranjenosti prije trudnoće (prosječni BMI iznosio je 23 kg/m2). Prosječni prirast tjelesne mase do trećeg tromjesečja iznosio je 11 kg, što je u potpunosti u skladu s preporučenim prirastom tjelesne mase tijekom trudnoće. Polovica ispitanica bila je srednje stručne spreme, a polovica je imala višu stručnu spremu. Nešto manje od 70% ispitanica dolazi iz urbanih sredina, dok je više od 30% ispitanica iz ruralnih krajeva. Za više od 80% ispitanica to je bila prva ili druga trudnoća.
Prehrambene navike trudnica
Čak 93,1% ispitanica hrani se uobičajenim modelom prehrane, a 6,9% ispitanica slijedi neki od specijalnih programa prehrane poput vegetarijanstva ili dijeta prilagođenih određenim zdravstvenim stanjima. Među specijalnim dijetama najčešće se spominje vegetarijanstvo, liberalno vegetarijanstvo, dijeta s niskim glikemijskim indeksom, dijabetička dijeta te dijeta bez glutena i/ili bez laktoze. Kada je riječ o konzumaciji mesa, tek 2,4% ispitanica nikada ne konzumira meso, a za većinu ispitanica meso je na jelovniku 2 – 3 puta tjedno (36,7%) ili 4-5 puta tjedno (38,9%), dok gotovo svakodnevno meso jede 15,9% trudnica u Hrvatskoj.
Dobro je poznata preporuka „5 na dan“ koja upućuje na svakodnevnu konzumaciju 5 porcija voća i povrća dnevno. U ovome istraživanju, tek trećina trudnica i žena koje planiraju trudnoću u skladu je s tom preporukom, što ukazuje na potrebu podizanja svijesti o važnosti konzumacije voća i povrća za zdravlje majke i djeteta.
Približno 20% trudnica značajnije je promijenilo svoju prehranu ulaskom u trudnoću i upravo je povećana konzumacija voća i povrća najčešća prehrambena promjena koju su navodile, međutim, činjenica je da se radi o manjini.
Osim povećane konzumacije voća i povrća, trudnice još navode kako su izbacile ili smanjile unos kave te slatkiša i „brze” hrane. Određena manja skupina trudnica u ovom razdoblju smanjila je unos ugljikohidrata, a kao razlog navode povišenu razinu glukoze u krvi, odnosno dijagnozu gestacijskog dijabetesa.
Jaja predstavljaju izvanredan izvor nutrijenata – bjelanjak je idealan izvor proteina jer sadrži sve esencijalne aminokiseline u idealnim omjerima, a od ostalih trudnicama važnih nutrijenata valja izdvojiti nezasićene masne kiseline, vitamin D, folnu kiselinu te željezo. Željezo u žumanjku jajeta, kao i ostale namirnice životinjskog podrijetla, visoke je bioraspoloživosti. Najveći broj trudnica konzumira 1-2 jaja tjedno (36%) ili 3-4 jaja tjedno (27%), dok njih 11% jaja konzumira manje od jedan puta tjedno. Također, 11% trudnica konzumira jaja manje od jednom mjesečno, a 3% trudnica nikada ne jede jaja.
Mliječni proizvodi, poput mlijeka, sira, jogurta i drugih prerađevina poželjna su skupina namirnica na trudničkom jelovniku. Osim što predstavljaju vrijedan izvor proteina, trudnici će osigurati značajnu količinu kalcija, fosfora i vitamina D u prehrani. Istraživanje je pokazalo da 62% trudnica mliječne proizvode jede 1-2 puta dnevno, a manje od jednom dnevno njih 16%. Više od tri puta dnevno mliječne proizvode konzumira 8% ispitanica, dok oko 3% njih uopće ne konzumira mlijeko i mliječne proizvode.
Poznato je koliko su omega-3 masne kiseline dragocjene masne kiseline za razvoj mozga i vida djeteta, a najznačajniji izvor ovih masnoća su riba i plodovi mora. Trudnice u Hrvatskoj najčešće ribu jedu jednom tjedno (39%) ili manje (30%), dok dva puta tjedno ribu jede tek 18% ispitanica, a 8% trudnica nikada ne jede ribu.
Riznicu dragocjenih masnoća predstavljaju i sjemenke, orašasti plodovi te hladno prešana ulja. Ove namirnice odlikuje izvanredan sastav višestruko nezasićenih masnih kiselina, prvenstveno omega – 3 i omega – 6 masnih kiselina. Osim toga, sve tri skupine sadrže i zavidnu količinu vitamina E, a sjemenke i orašasti plodovi mogu se pohvaliti i sadržajem vrijednih minerala, poput magnezija, cinka i željeza. Iako bi se sjemenke i orašasti plodovi na trudničkom jelovniku trebali naći svaki dan, rezultati pokazuju da tek 17% ispitanica svakodnevno konzumira ovu vrijednu skupinu namirnica. Nadalje, čak 38% trudnica izjasnilo se da sjemenke i orašaste plodove konzumira tek nekoliko puta mjesečno, a 34% njih tek nekoliko puta tjedno. Kada govorimo o unosu masti i ulja, 39% ispitanica se izjasnilo da u njihovoj prehrani prevladava suncokretovo ulje, dok 37% njih preferira maslinovo ulje. Ostale trudnice u pripremi hrane najčešće koriste svinjsku mast (9%), biljno ulje (7%), maslac (2%) te kokosovu mast (1%).
Rafinirana hrana, kao što su čips, slane grickalice, kolači i peciva te zaslađena pića, ima visoku energetsku, a malu nutritivnu vrijednost pa je preporuka da se u trudnoći unos ove skupine svakako smanji. Najveći broj trudnica (44%) izjasnio se da samo ponekad ovu vrstu hrane konzumira više od 3 puta tjedno.
Nadalje, 30% trudnica odgovorilo je da rafiniranu hranu ne konzumira više od 3 puta tjedno, dok je njih 26% odgovorilo da konzumira više od 3 puta tjedno.
Kategorija žitarica i proizvoda od žitarica važan je dio uravnotežene prehrane. Trudnicama se preporuča da od ukupnog dnevnog unosa namirnica iz ove skupine, barem polovicu čine cjelovite žitarica i proizvodi, poput integralnog kruha i tjestenine, integralne riže, prosa, heljde ili ječma. Dok cjelovite žitarice i njihove proizvode preferira 20% ispitanica, bijelo brašno i rafinirane žitne prerađevine preferira 34% ispitanica, a 46% njih kombinira rafinirane i cjelovite žitarice u svojoj prehrani.
Konzumaciju kave, odnosno napitaka koji sadrže kofein tijekom trudnoće poželjno je ograničiti na 1-2 šalice dnevno. Čak 51% trudnica izjasnilo se da popiju jednu ili manje od jedne kave na dan, njih 25% svakodnevno popije dvije do tri kave, a 25% ispitanica se izjasnilo da ne pije kavu. Također, rezultati su pokazali da je smanjenje odnosno izbjegavanje kave jedna od najčešćih promjena koju su ispitanice napravile u razdoblju planiranja ili tijekom trudnoće.
Primjena dodataka prehrani
Spoznaja da se uzimanjem folne kiseline u obliku dodatka prehrani smanjuje postotak oštećenja živčanog sustava novorođenčeta za 50 do 80% jedno je od najvažnijih otkrića medicine 20. stoljeća. Osim toga, folna kiselina ima esencijalnu ulogu u sintezi DNA pa ju je potrebno uzimati i u razdoblju prije samog začeća. Stručnjaci se slažu da sve žene u reproduktivnoj dobi, a pogotovo one koje planiraju trudnoću ili trudnice u ranom razdoblju trudnoće, trebaju svakodnevno uzimati 400 µg folne kiseline. Kada govorimo uzimanju dodataka prehrani s folnom kiselinom u razdoblju planiranja trudnoće, čak 60% ispitanica se izjasnilo kako prije trudnoće nisu uzimale nikakve dodatke prehrani s folnom kiselinom. S druge strane, čak 83% trudnica je uzimalo dodatak prehrani s folnom kiselinom u prvih 12 tjedana trudnoće. Nadalje, 73% ispitanica se izjasnilo kako trenutno uzima dodatke prehrani za trudnice, a odluku o kupnji pripravka najčešće su donijele na temelju preporuke ginekologa (54%), preporuke ljekarnika (16%) ili usmene preporuke bliske osobe (9%).
Željezo se smatra kritičnim nutrijentom u razdoblju trudnoće, a njegov nedostatak najčešći je uzrok anemije kod trudnica. Ovaj izuzetno važni nutrijent potreban je za proizvodnju hemoglobina koji prenosi kisik u crvenim krvnim stanicama. Potrebe za željezom u trudnoći se udvostručuju pa bi tako trudnice svakodnevno trebale unositi 30 mg željeza. Rezultati su pokazali da je 20% ispitanica tijekom trudnoće dobilo preporuku o dodatku prehrani za nadoknadu željeza, od čega je tek 9% njih dobilo preporuku za dodatak prehrani koji sadrži više od 15 mg željeza. Valja spomenuti da je od ukupnog broja ispitanica njih 76% napravilo pretragu hemoglobina tijekom trudnoće, a srednja vrijednost hemoglobina iznosila je 126 g/L .
Simptomi i zdravstvene tegobe
Trudnoća predstavlja razdoblje intenzivnih tjelesnih, ali i emocionalnih promjena za svaku ženu. Svako pojedino tromjesečje trudnoće specifično je po određenim promjenama, ali i simptomima koje buduća majka može iskusiti. Prvo tromjesečje, odnosno početak trudnoće, karakterističan je po pojavi mučnine i povraćanja, umora, nadutosti i žgaravice, češćeg mokrenja te pojačane osjetljivosti na mirise. Drugo tromjesečje često se opisuje kao najljepše razdoblje trudnoće - uobičajeni simptomi, poput mučnine i povraćanja, uglavnom nestaju, a trudnice po prvi puta mogu osjetiti pokrete svoje bebe. U trećem tromjesečju zbog značajnog rasta bebe češće se javljaju probavne tegobe, zatvor i hemoroidi, grčevi u nogama te učestala potreba za mokrenjem.
Kao najčešće simptome koje su osjetile tijekom trudnoće ispitanice u ovome istraživanju navode mučninu (57%), umor i pospanost (51%), žgaravicu (34%), povraćanje (32%), gađenje prema hrani (25%), grčeve u nogama (22%), zatvor stolice (22%), nadimanje (17%), sklonost prema određenim namirnicama (16%) te hemoroide (13%). Oko 13% ispitanica navodi kako tijekom trudnoće nije iskusilo nikakve simptome.
Mjerenje krvnog tlaka jedan je od obaveznih pregleda prilikom svakog posjeta ginekologu tijekom trudnoće. Povišeni krvni tlak ozbiljno je stanje koje može izazvati komplikacije, poput preeklampsije ili prijevremenog poroda. Normalnim krvnim tlakom u trudnoći smatraju se vrijednosti ispod 140/90 mmHg, a dobra vijest je da je prosječna vrijednost krvnog tlaka kod trudnica u ovom istraživanju iznosila 114/70 mmHg.
Statistika pokazuje da se gestacijski dijabetes javlja u 3-7 % trudnica. Rizik za pojavu gestacijskog dijabetesa veći je u trudnica s prekomjernom tjelesnom masom, u žena koje u obitelji imaju povijest dijabetesa tip II, koje su starije od 35 godina i one koje su u ranijim trudnoćama rodile dijete teže od 5 kg. Visoka razina glukoze u krvi tijekom trudnoće ometa rast fetusa i može predstavljati prijetnju za njegovo zdravlje pa se u mnogim zemljama rutinski provodi OGTT (oralni glukoza tolerans test) između 24. i 28. tjedna trudnoće. Među ispitanicama u ovom istraživanju 9% njih se izjasnilo kako inače ima povišenu glukozu u krvi, a 14% ispitanica koje su napravile OGTT imalo je odstupanje od referentnih vrijednosti. Srednja vrijednost glukoze u krvi među ispitanicama koje su napravile ovu pretragu iznosila je 4,7 mmol/L. U velikom broju slučajeva, gestacijski dijabetes se može držati pod kontrolom pravilnom prehranom i tjelesnom aktivnošću.
