Darija Vranešić Bender

Datum objave: 05. 10. 2012.

U organizaciji časopisa Inpharma, Hrvatskog instituta za nutricionizam i Hrvatskog društva za kliničku prehranu Hrvatskog liječničkog zbora u Zagrebu je 14. rujna održan stručno-znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem „In pharma Probiotici 2012“. Na skupu su se okupili stručnjaci iz Hrvatske, regije i Europe, a brojno slušateljstvo činilo je čak 400 farmaceuta, liječnika, prehrambenih tehnologa i nutricionista iz Hrvatske i zemalja regije. U sklopu cjelodnevnog stručno – znanstvenog skupa održano je 15 predavanja, a završetak skupa obilježio je okrugli stol na kojemu su izneseni osnovni zaključci koji će poslužiti kao platforma za objavu Hrvatskih smjernica o općoj i kliničkoj primjeni probiotika.

Pogled na razvoj probiotičkog koncepta kroz prizmu doajena
Profesor Stig Bengmark iz Švedske, ujedno počasni profesor na londonskom UCL-u, održao je plenarno pledavanje o razvoju crijevne mikrobiote i imuniteta. Profesor Bengmark iznimno je vitalan osamdesettrogodišnjak, kirurg koji iza sebe ima brojne profesionalne uspjehe na polju kliničke prehrane, a u afirmiranju "probiotičkog koncepta" bio je jedan od pionira. U izlaganju je naglasio kako je upala "majka bolesti" te da neravnoteža mikrobiote ili disbioza pogoduje razvoju upale, a pritom dolazi do pojave propusnih tjelesnih barijera - crijeva, vagine, maternice, dišnih organa, usne šupljine – što pogoduje razvoju raznih bolesti. Budući da problemu prehrane pristupa sa posebnim žarom i iznosi brojne vlastite zaključke pobudio je interes auditorija za brojne aspekte prehrane i zdravlja koji posredno ili neposredno utječu na mikrobiotu. Tako je primjerice naglasio kako prehrana s visokim udjelom glutena i kazeina nepovoljno utječe na mikrobiotu te je istaknuo povoljna svojstva nekih zaboravljenih žitarica kao što su heljda, kvinoja, amarant, teff i sorghum.

Na predavanje prof. Bengmarka nadovezala se prof. Sanja Kolaček, pedijatar gastroenterolog iz zagrebačke Klinike za dječje bolesti. Prof. Kolaček je naglasila kako je probavni sustav djeteta pri rođenju sterilan, a već za nekoliko sati počinje se razvijati raznoliki ekosustav. Za brzinu kolonizacije isprva su najvažniji gestacijska dob, način poroda, zemljopisna regija te primjena antibiotika. Krajem prvog mjeseca života kod dojenog djeteta prevladavaju bifidobakterije, dok su djeca na umjetnoj prehrani jednakomjerno kolonizirana sojevima Bacteroides i Bifidobacteria. Zanimljivo je da su utjecaji pojedinih ranih čimbenika prisutni od početka dohrane, dok kod starije djece i odraslih osoba slični vanjski čimbenici ne polučuju trajnije promjene. Procjenjuje se da u konačnici crijevo čovjeka nastanjuje 500 do 1000 različitih bakterijskih vrsta – pojasnila je prof.dr.sc. Sanja Kolaček.

Dr.sc. Bojana Bogovič Matijašić sa Sveučilišta u Ljubljani opisala je jedan od većih izazova, vezan uz kontrolu kvalitete probiotičkih proizvoda, a to je utvrđivanje njihove viabilnosti, pri čemu su potrebne analize specifične za soj, te praćenje fenotipske i genotipske stabilnosti komercijalnih probiotičkih sojeva. Prikazala je i rezultate svojega tima koji su pokazali kako mnogi probiotički proizvodi na slovenskom tržištu ne odgovaraju deklariranom sastavu te je naglasila važnost kontinuirane kontrole kvalitete i potrebu za akreditiranim laboratorijima.

Prof. Željko Krznarić, specijalist gastroenterolog s KBC-a Zagreb govorio je o vrlo popularnoj temi veze mikrobiote i debljine. Prikazao je kako su određeni probiotici, prebiotici i njihovi metaboliti pokazali blagotvorne učinke u metabolizmu lipida i glukoze, produkciji peptida sitosti te razini upale koja je povezana s pretilosti i metaboličkim poremećajima. Stoga je izvjesno da crijevna mikrobiota može biti potencijalna meta za prehrambene i farmakološke manipulacije u terapiji pretilosti, ali je potrebno još dokaza o konkretnom djelovanju.

Primjena probiotika u pedijatriji
Velik dio skupa bio je posvećen pedijatrijskim temama, koje su osim prof. Kolaček zaokružili i prof. Mladen Peršić, dr.sc. Iva Hojsak, dr.sc. Nives Pustišek. Prof. Kolaček održala je predavanje o terapiji akutnog proljeva kod djece te se osvrnula i na primjenu probiotika u te svrhe. Višestruke randomizirane studije objedinjene u nekoliko meta-analiza uniformno ukazuju na pozitivan učinak probiotika, poglavito u liječenju akutnih vodenih proljeva virusne etiologije, pod uvjetom da se primijene odmah u početku liječenja u dovoljnoj dozi, i to onaj probiotik čija je učinkovitost potvrđena znanstvenim dokazima, primjerice na način kako je to učinjeno za LGG. Dr.sc. Iva Hojsak temeljito je prikazala osobitosti probiotičkog soja LGG i zaključila kako LGG nije jednako učinkovit u svim medicinskim indikacijama, međutim radi se o soju čija je sigurnost dokazana brojnim studijama i koji je učinkovit u prevenciji i liječenju različitih infekcija. Prof. Mladen Peršić, pedijatar gastroenterolog koji je stigao iz Rijeke dotaknuo je brojne aspekte primjene probiotika u djece, a posebno naglasio mogućnosti primjene probiotika Lactobacillus reuteri Protectis u prvim tjednima života što pospješuje rast „dobrih bakterija“ u probavnom sustavu dojenčeta. Kliničke su studije pokazale da taj probiotik znatno skraćuje dnevno trajanje plača dojenčadi s kolikama. Također, dokazan je pozitivan učinak davanja probiotika djeci s akutnim proljevom izazvanim rota-virusom.

Iz Španjolske je na zagrebački skup stigao dr.sc. Eduardo Lopez-Huertas, mr.pharm. koji je govorio o sinergijskom djelovanju probiotika i prebiotika u dojenačkim mliječnim pripravcima. Dodavanje prebiotika i probiotika u mliječne formule potpuno je novi koncept usmjeren upravo na pozitivan učinak na crijevnu floru dojenčeta koje više nije dojeno. Dr. Lopez-Huertas naglasio je da sigurnost i učinkovitost bilo koje simbiotske mliječne formule mora biti dokazana te je prikazao rezultate vlastitih istraživanja.

Dr. Nives Pustišek prikazala je najnovija saznanja o primjeni probiotika u prevenciji i terapiji atopijskog dermatitisa koji predstavlja sve češći tegobu u dojenaštvu i djetinjstvu.

Utjecaj probiotika na kožu dodatno je pojasnila Anita Galić, mr.pham. s posebnim osvrtom na ulogu probiotika u kozmetičkoj znanosti. Naime, mikroflora kože još je uvijek relativno neistraženo područje u pogledu njezina optimalnog sastava, a u kozmetičke svrhe su se često koristili sastojci koji imaju antimikrobno djelovanje, poput alkohola, triklosana, eteričnog ulja čajevca ili ružmarina. Danas je trend drugačiji i primjena „korisnih“ bakterija i drugih tvari koje potiču njihov rast sve se više promovira.

Razna područja primjene: od oralnog zdravlja do gastroenteloloških indikacija
Prof. Jagoda Šušković s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu prikazala je manje poznate detalje o osobitostima probiotika u kontekstu mikrobiote usne šupljine i urogenitalnog trakta. Tradicionalne preventivne mjere kao što su mehaničko čišćenje zuba i primjena fluorida, samo su djelomično uspješne, te se stoga istražuju mogućnosti korištenja probiotika u prevenciji oralnih i dentalnih bolesti. Također, navela je kako se primjenom probiotičkih bakterija može smanjiti rizik od infekcija urogenitalnog trakta i učestalost recidivirajućih infekcija.

Učinkovitost primjene probiotika u prevenciji i terapiji gastroenteroloških bolesti posljednjih godina dobiva značajnu pažnju stručne javnosti. U visokorazvijenim zemljama tzv. zapadnog civilizacijskog kruga došlo je do značajnog porasta zdravstvenih tegoba vezanih za probavni sustav, posebice autoimunih i upalnih bolesti, istaknula je doc.dr. sc. Darija Vranešić Bender iz Centra za kliničku prehranu KBC Zagreb i Vitaminoteke Zagreb.

Dr.sc. Sofia Forssten u Zagreb je stigla iz Finske, s Instituta Dupont, a govorila je o nuspojavama primjene antibiotika, posebice onih sa širokim spektrom djelovanja, na promjene normalne mikrobiote. Naime, poznato je da primjena antibiotika potencijalno vodi do prerastanja toksigenog mikroorganizma Clostridium difficile, koji uzrokuje dijareju i abdominalnu bol te je prikazala rezultate studija u kojima je primjena mješavine raznih sojeva probiotika značajno utjecala na smanjenje proljeva izazvanog antibioticima.

Zdravstvene tvrdnje i probiotici: područje prepuno nejasnoća i rasprava
Na skupu je predavala i predstavnica Ministarstva zdravstva, Marija Pašalić, dipl.ing. koja je prikazala propise koji se odnose na sastav, označavanje i reklamiranje samog proizvoda koji sadrži probiotičke mikroorganizme te je dotaknula problematiku zdravstvenih tvrdnji oko kojih se proteklih godina u Europi vode žučne rasprave.

Industrija je proizvela široki spektar proizvoda kojima su dodani probiotici. No, prema riječima dr. sc. Lee Pollak iz HZJZ, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) je 2009. godine odbila sve zdravstvene tvrdnje za takve proizvode i zatražili su od proizvođača dodatne dokaze djelotvornosti. Međutim, regulatorna tijela sustavno rade na uvođenju propisa o tvrdnjama koje se odnose na probiotike te se smatra kako će dio tvrdnji preći u prehrambene tvrdnje te će se precizirati zdravstvene tvrdnje koje se odnose na određene probiotičke sojeve na temelju dostavljenih rezultata kliničkih istraživanja.

10 zapovjedi zdravlja profesora Stiga Bengmarka:

1. Smanjenje unosa hrane koja potiče izlučivanje inzulina poput rafiniranih ugljikohidrata; žitarica, kruha, slatkiša, keksa, riže, kuhanog gomoljastog povrća (krumpira) odnosno hrane koja se apsorbira na početku tankog crijeva i ima minimalan povoljan učinak na mikrobiotu.
2. Ograničavanje unosa fruktoze na maksimalno 25 g dnevno.
3. Minimiziranje unosa mliječnih proizvoda osobito maslaca, sira i mlijeka u prahu jer obiluje zasićenim mastima, hormonima i faktorima rasta (IGF1) i smanjenje unosa mesa, osobito onog koji potiče upalne procese poput procesiranog i sušenog mesa (slanina, kobasice).
4. Značajno povećanje unosa svježeg i sirovog povrća, osobito zelenog povrća i svježih začina jer obiluju antioksidansima, vlaknima, mineralima i drugim nutrijentima, ali i tvarima koje mogu kontrolirati upalu poput kurkumina i resveratrola – od kojih mnogi vjerojatno imaju važnu ulogu za raznolikost, replikaciju, rast i funkciju mikrobiote i razvoj i funkciju imunološkog sustava.
5. Minimiziranje unosa hrane koja se zagrijava na iznad 100°C a za koju je poznato da obiluje molekulama koje potiču upalu (AGE i ALE) i hrane koja se grije iznad 130°C, a kod koje s povećanjem temperature proporcionalno raste sadržaj proupalnih u karcinogenih supstanci poput akrilamida i heterocikličkih amina. To znači izbjegavanje pržene hrane i hrane pripremljene na grillu, kao i tostiranog kruha ili kruha pečenog na visokim temperaturama.
6. Smanjenje izloženosti endotoksinima nastalim djelovanjem mikroba osobito prisutnih u mesu koje „stoji“ nekoliko dana, svinjetini, tvrdim sirevima i sladoledu.
7. Eliminiranje/minimiziranje unosa hrane bogate proteotoksinima poput kazeina, glutena i zeina.
8. Unos žitarica bogatih antioksidansima i vlaknima, a siromašnih kalorijama poput heljde, amaranta, prosa, kvinoje, sirka te povećanje unosa graha, graška, slanutka, leće i orašastih plodova koji svi obiluju nutrijentima, osobito mineralima – svi pripremljeni kuhanjem na niskim temperaturama te svi vjerojatno povoljno djeluju na održanje mikrobiote.
9. Ograničavanje unosa kemikalija uključujući farmaceutske pripravke na najmanju najnužniju mjeru budući da većina kemikalija narušuje mikrobiotu.
10. Uzimanje visokih doza vitamina D i omega-3 masnih kiselina u obliku dodataka prehrani jer oboje imaju povoljan učinak na proces upale i funkciju mikrobiote.

FOTOGALERIJA:

 

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: inpharma, probiotici,

Komentari