Darija Vranešić Bender

Datum objave: 29. 09. 2016.

Stručno-znanstveni skup održan je u Zagrebu je 9. rujna u Hotelu Westin, u organizaciji časopisa inPharma, Hrvatskog instituta za nutricionizam i Hrvatskog društva za kliničku prehranu Hrvatskog liječničkog zbora

Na skupu inPharma Vitamin D sudjelovalo je više od 250 sudionika, a tijekom osam predavanja i dvije radionice, multidisciplinarni tim stručnjaka prikazao je temeljne činjenice i najnovije spoznaje o djelovanju i primjeni vitamina D. Novost na skupu bilo je i postavljanje pitanja putem digitalnog sustava što je pridonijelo dinamici predavanja i raspravama. Tijekom skupa, kroz predavanja, rasprave, interaktivne radionice i neformalno druženje, sudionici su imali priliku upoznati se s brojnim činjenicama i raspraviti nedoumice o vitaminu koji je ponovno u žarištu interesa brojnih znanstvenika, kliničara, nutricionista i farmaceuta.

Osim njegovog dobro poznatog zaštitnog učinka na muskuloskeletni sustav, danas se govori o pleiotropnim učincima vitamina D, a prepoznati su povoljni učinci na imunosni, živčani, endokrini i kardiovaskularni sustav. Vitamin D razmatra se kao prevencija i potporna terapija brojnih bolesti, a pravovremeno prepoznavanje nedostatka tog vitamina te pravilna nadomjesna primjena esencijalni su za uspješnost terapije.
Procjenjuje se, naime, da više od 1 milijarde ljudi diljem svijeta ima niske razine vitamina D zbog čega se s pravom govori o „epidemiji“ hipovitaminoze D, te se razmatraju ozbiljne posljedice tog stanja na javno zdravstvo.

Uvodno predavanje na ovogodišnjem, petom po redu, stručnom skupu održala je doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender, klinička nutricionistkinja s KBC-a Zagreb prikazavši novoobjavljene „Smjernice za prevenciju, prepoznavanje i liječenje nedostatka vitamina D u odraslih“ koje potpisuje radna skupina multidisciplinarnih stručnjaka. Temeljni zaključci smjernica odnose se na preporučenu koncentraciju vitamina D u krvi ljudi, koja iznosi 75 nmol/L - 125 nmol/L, te na definiranje preporučenih preventivnih i terapijskih doza vitamina D za postizanje preporučenih koncentracija tog vitamina. U pravilu se kod dokazanog nedostatka vitamina D uvodi nadomjesna terapija u dozi od 6.000 IJ tijekom 8 tjedana i potom se uvodi doza održavanja od 1.500 – 2.000 IJ. U sklopu prvog izlaganja prikazan je i kratki video isječak prof. Michaela Holicka, pionira u području istraživanja vitamina D, ujedno autora temeljnih smjernica Američkog endokrinološkog društva.

Budući da su trenutne službene preporuke za unos vitamina D u zdravoj populaciji različite za Europsku Uniju i SAD, dr.sc. Lea Pollak s Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prikazala je novosti u tom području. EFSA (European Food Safety Agency) je prije nekoliko mjeseci pripremila dokument u kojemu su preporučene vrijednosti za vitamin D višestruko povećane i time bi se trenutno preporučena doza od 200 IJ povećala na 600 IJ za odraslu populaciju, odnosno na 800 IJ za osobe starije dobi.

Poseban interes izazvalo je predavanje dr.sc. Nives Pustišek, specijalistice dermatovenerologije koja je govorila o vitaminu D i koži. Nedostatak vitamina D u organizmu može imati ulogu u patogenezi atopijskog dermatitisa, psorijaze i drugih bolesti kože. Primjena vitamina D u dermatologiji može biti lokalna, odnosno sustavna. Primjerice, lokalna primjena analoga vitamina D je česta u liječenju psorijaze, vitiliga i morfee.

Dr.sc. Martina Matovinović Osvatić, endokrinologinja s KBC-a Zagreb prikazala je osobitosti djelovanja vitamina D u prevenciji i terapiji dijabetesa, te kod pretilih osoba. Budući da se vitamin D odlaže u masnom tkivu, pretili pacijenti su gotovo redovito u nedostatku vitamina D, te su im potrebne višestruko veće doze kada je riječ o nadomjesnoj terapiji. Posebno intrigira uloga vitamina D u patogenezi dijabetesa tip 1, ali i primjena kod dijabetesa tip 2 te djelovanje na inzulinsku rezistenciju.

Doc.dr.sc. Zlatko Giljević, endokrinolog s KBC-a Zagreb već se dugi niz godina bavi problematikom osteoporoze i primjene vitamina D te je kroz svoje kliničko iskustvo prikazao važnost primjene vitamina D u toj populaciji. Osteoporoza je gotovo uvijek povezana s nedovoljnim unosom kalcija i/ili nedostatnim vitaminom D koji smanji apsorpciju kalcija iz gastrointestinalnog sustava. Većina studija učinka nadoknade vitamina D uključuje i nadoknadu kalcija u pacijenata s osteoporozom, te jasno pokazuje prednosti za zdravlje tj. smanjenje rizika od pada i smanjenje učestalosti prijeloma.

Prof.dr.sc. Željko Krznarić, predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora prikazao je snagu dokaza u primjeni vitamina D u gastroenterološkim indikacijama. Tijekom izlaganja posebno je naglasio potencijal primjene vitamina D kod upalnih bolesti crijeva gdje se pokazalo kako taj vitamin može utjecati i na aktivnost bolesti  kada se primjenjuje u relativno visokim dozama.

Dr. sc. Iva Hojsak, pedijatrica s Klinike za dječje bolesti Klaićeva, ujedno koautorica međunarodnih preporuka ESPGHAN-a (Europsko društvo za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu) za primjenu vitamina D u zdravoj pedijatrijskoj populaciji u Europi govorila je o primjeni vitamina D u pedijatriji. Mnogi učinci na zdravlje djece danas se povezuju s vitaminom D, a ne uključuju samo koštani metabolizam (rahitis, osteomalacija) već i imunološki odgovor (astma, šećerna bolest tip I) infekcije (respiratorne infekcije, gripa) i kardiovaskularne bolesti. Supstitucija vitaminom D i dalje se preporuča za svu dojenčad u dozi od 400 IJ/dan, a nakon prve godine života supstitucija se preporuča za djecu rizičnih skupina.
Nastavno na vlastito iskustvo u radu s pacijentima u ljekarni te u sklopu znanstveno-istraživačkog rada s osobama starije dobi u domovima za starije i nemoćne, Katarina Fehir Šola, mag.pharm. govorila je o primjeni vitamina D kod osoba starije dobi. Osobe smještene u domovima za starije i nemoćne uglavnom su nepokretne ili slabo pokretne te nisu svakodnevno izložene suncu što dodatno utječe na deficit tog vitamina. Znanstvene studije dokazuju da dodatak vitamina D ima izravan učinak na jačanje mišića, dužinu hoda i da rezultira značajnom redukcijom padova i fraktura. Nadalje, nedostatak vitamina D povezan i s drugim bolestima poput karcinoma prostate, dojke i kolona te demencije i Alzheimerova bolest.
Radionice su održali Marinko Bilušić, dr.med., farmakolog iz poliklinike Bonifarm s temom „Kako odabrati pravi oblik vitamina D za pojedinog pacijenta?“ te Martina Šepetavc, mag.pharm. iz ZU Farmacia koja je govorila o vitaminu D u rukama ljekarnika. Radionice su zaokružile cjelodnevnu plodonosnu raspravu o vitaminu D te na konkretnim primjerima iz prakse ukazale na brojne pojedinosti bitne za pravilno propisivanje ovog najstarijeg hormona i vitamina.

Fotogalerija:

Pošalji prijatelju na email
Ključne riječi: inpharma, vitamin D,

Komentari