inPharma ANTIOKSIDANSI 2013

Skup je započeo predavanjem profesorice Vlaste Bradamante, kliničke farmakologinje s Medicinskog fakulteta u Zagrebu koja je prikazala pregled studija o antioksidansima. U svojem izlaganju pokazala je kako je znanstveni interes za ove tvari značajno porastao tijekom posljednjih 20 godina. Međutim, metaanalize uglavnom ne ukazuju na povoljno djelovanje vitamina s antioksidacijskim djelovanjem. Prof. Bradamante otvorila je i sasvim nove vidike u percepciji antioksidansa prikazavši djelovanje statina kod Alzheimerove bolesti.

Profesorica Marica Medić Šarić s Farmaceutsko biokemijskog fakulteta opisala je ulogu endogenih antioksidansa u detoksikaciji ksenobiotika. Provela je auditorij kroz zanimljiv svijet složenih enzimskih sustava koji uspješno štite tijelo od raznih toksina i štetnih molekula.

Docentica Donatella Verbanac s Medicinskog fakulteta u Zagrebu prikazala je metode koje se koriste u određivanju antioksidacijske aktivnosti prirodnih i sintetskih antioksidansa. U svojem izlaganju pokazala je kako se napuštaju neke do nedavno široko korištene metode, poput mjerenja ORAC vrijednosti, zbog nepouzdanosti, pa se danas se sve češće zamjenjuju novim sofisticiranim metodama.

Profesor Milivoj Jovančević, pedijatar prikazao je ulogu oksidacijskog stresa u etiologiji brojnih bolesti koje se javljaju u pedijatrijskoj populaciji. Istaknuo je kako postoji značajna razlika u brojnosti radova koji opisuju terapijske mogućnosti antioksidansima, u odnosu na broj radova u Cochrane bazi podataka koji to i potvrđuju, što ukazuje na potrebu za daljnjim istraživanjima na ovome području.

Mr.sc. Maja Ortner Hadžiabdić s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prikazala je antioksidacijski potencijal mediteranske prehrane s posebnim osvrtom na namirnice poput ekstra djevičanskog maslinovog ulja, vina, voća i povrća.

Dr.sc. Stribor Marković, magistar farmacije s bogatim iskustvom u znanstveno-istraživačkom radu i svakodnevnoj praksi s pacijentima pojasnio je važnost antioksidansa u biljnim i eteričnim uljima. Naime, antioksidansi su často sastavni dio lipidnih dijelova biljaka što uključuje biljna i eterična ulja, a pritom je posebno zanimljiva skupina tokoferola.

U dermatološkoj sekciji sudjelovale su ugledne dermatologije iz KBC Sestre milosrdnice, profesorica Mirna Šitum i prim.mr.sc. Ines Sjerobabski Masnec uz Anitu Galić, magistru farmacije s posebnim interesom za kozmetologiju. U eksperimentalnim modelima, antioksidansi i tvari koje imaju sposobnost mijenjanja mikrosomalnog mehanizma karcinogenih tvari mogu reducirati ili spriječiti nastanak tumora, inhibirajući proces nastanka krajnjeg karcinogena ili ubrzavajući njegovu detoksifikaciju. Prof. Šitum postavila je hipotezu o mogućem sličnom mehanizmu kojim antioksidansi utječu na štetne učinke UV zraka kroz inhibiciju slobodnih kisikovih radikala koji se endogeno stvaraju kao rezultat fotoekspozicije. Dr. Sjerobabski Masnec i mr. Galić detaljno su prikazale primjenu različitih aktivnih sastojaka (kozmeceutika) s antioksidacijskim učinkom u dermatofarmaciji i kozmetologiji. Zahvaljujući kemoprotektivnim mehanizmima utemeljenim na znanstvenim dokazima, sve je popularnija topička primjena takvih antioksidativnih sastojaka u dermokozmetici. U najpoznatije antioksidativne sastojke u dermokozmetici ubrajaju se primjerice askorbinska kiselina (vitamin C), tokoferoli i tokotrienoli (vitamin E), koenzim Q10, idebenon, likopen, kurkumin, polifenoli zelenog čaja, polifenoli bobica kave, silimarin, ekstrakt Polypodium leucotomosa, resveratrol, genistein, polifenoli nara i “supervoća“, piknogenol, melatonin, selen, alfa-lipoična kiselinu, avenantramidi zobi i mnogi drugi...
Dr.sc. Katarina Fehir Šola, magistra farmacije s bogatim ljekarničkim iskustvom prikazala je ljekovito bilje bogato flavonoidima s dokazanim antioksidacijskim učinkom te se osvrnula na opravdanost njihove primjene. Tajana Buhač, mag.pharm. prikazala je vrste antioksidansa u ljekovitim biljnim vrstama. U izlaganju je istaknula kako najjače antioksidativno djelovanje sadrže polifenoli i karotenoidi jer se najvećim dijelom direktno vežu za radikale i na taj ih način eliminiraju iz organizma. Kao predstavnica Ministarstva zdravlja, Ružica Vazdar, dipl.ing. prezentirala je novosti u zakonodavstvu dodataka prehrani s posebnim osvrtom na zdravstvene tvrdnje.

Radionice o opravdanosti primjene pripravaka s antioksidansima i pravilnom korištenju zdravstvenih tvrdnji na pripravcima s antioksidansima priredile su doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender, klinički nutricionist s KBC-a Zagreb i direktorica tvrtke Vitaminoteka te dr.sc. Lea Pollak voditeljica odsjeka za dodatke prehrani Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Svojevrsno bonus predavanje koje je rasvijetllilo pogled na zamršeni svijet antioksidansa održao je profesor Neven Žarković s Instituta Ruđer Bošković. Iako metaanalize koje se objavljuju tijekom posljednjih 20 godina uglavnom ne govore u prilog antioksidansima, suvremena su istraživanja uspjela u velikoj mjeri razjasniti neke paradokse vezane uz mehanizme zaštite od neželjenih učinaka oksidacijskog stresa, te su uputila na bitan značaj lipidne peroksidacije kao samo-katalizirajuće sastavnice oksidacijskog stresa, koja nema samo neželjene učinke već je i sastavnica oksidacijske homeostaze, a njezini su medijatori reaktivni aldehidi. Te spoznaje otvaraju nove mogućnosti razvoja analitičko-dijagnostičkih, te preventivno- terapijskih pristupa integrativne i personalizirane onkologije, ali i suvremene medicine u cjelini.