Datum objave: 12. 03. 2021.

Uvođenje nacionalnog lockdowna 19. ožujka 2020. godine uvelike je utjecalo na dotadašnji način života u Republici Hrvatskoj.

Kronične nezarazne bolesti, kao i povećani indeks tjelesne mase povezani su s težim oblicima bolesti uzrokovane SARS-CoV-2 virusom. Uz tjelesnu aktivnost, ističe se važnost prehrane u održavanju sveukupnog zdravlja, kao i neophodna uloga u optimalnom radu imunosnog sustava. Prema američkoj medijskoj tvrtki U.S. News & World Report, mediteranska prehrana već 4 godine zaredom slovi za najbolji način prehrane. Mediteranska prehrana također je preporučena i kao optimalan način prehrane tijekom pandemije koronavirusa od strane krovnih svjetskih i europskih javnozdravstvenih organizacija.

U kojoj mjeri je proljetni lockdown 2020. godine utjecao na prehrambene navike stanovnika Republike Hrvatske? Kakva je bila usklađenost prehrane s mediteranskim načinom prehrane prije i tijekom lockdowna? Jesu li stanovnici imali problema s dostupnosti pojedinih namirnica? Ima li razlike u kvaliteti prehrane između osoba adekvatne tjelesne mase i osoba prekomjerne tjelesne mase? Je li povećano vrijeme provedeno kod kuće donijelo i neke dobre promjene životnih navika?

Odgovori na sva ta pitanja prvi put su javno prikazani na Kongresu „Nutricionizam i dijetetika 2021“ koji se održao virtualno od 10. – 12. ožujka 2021.

Radna skupina Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u sastavu: apsolventica nutricionizma Danijela Pfeifer, magistar nutricionizma Josip Rešetar, prof. dr. sc. Jasenka Gajdoš Kljusurić, prof. dr. sc. Ines Panjkota Krbavčić, prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender i prof. dr. sc. Zvonimir Šatalić, donose odgovore na navedena pitanja. Istraživanje je provedeno u sklopu internacionalnog projekta, COVIDiet, usmjerenog na proučavanje prehrambenih navika u doba pandemije koronavirusa u kojem je sudjelovalo čak 16 zemalja Europe.

Istraživanje hrvatske populacije uključilo je 4281 punoljetna ispitanika, koji su odgovarali na online upitnik u razdoblju od 7. travnja do 4. svibnja 2020. godine. Upitnik su pretežno ispunile osobe ženskog roda (81%), dobi 20-50 godina (82%), visokog stupnja obrazovanja (55%) te adekvatne tjelesne mase (64%).

Iako je većina ispitanika tijekom proljetnog lockdowna zadržala jednake prehrambene navike kao i prije, zabilježeno je povećanje konzumacije voća i povrća, kao i domaćih slastica. Crveno meso, zaslađeni i gazirani napitci te alkoholna pića konzumirana su u manjoj količini. I prije i tijekom lockdowna ispitana populacija imala je srednju usklađenost s mediteranskom prehranom, no tijekom lockdowna zabilježen je pozitivni pomak. Tijekom lockdowna došlo je do povećanja usklađenosti s mediteranskom prehranom za 6% u odnosu na razdoblje prije lockdowna.

Iako smo tijekom lockdowna imali otežan pristup trgovinama, 80% ispitanika izjasnilo se kako nisu imali problema s dostupnosti namirnica tijekom nacionalnog lockdowna. Najviše ispitanika imalo je problema s pronalaskom domaćeg voća i povrća te ribe i ribljih proizvoda, što i ne čudi, budući da se navedene namirnice uobičajeno kupuju na tržnicama koje su za vrijeme lockdowna bile zatvorene.

Nadalje, zabilježena je razlika u kvaliteti prehrane između osoba adekvatne tjelesne mase i osoba prekomjerne tjelesne mase. Ispitanici adekvatne tjelesne mase imali su veću kvalitetu prehrane tijekom lockdowna u odnosu na ispitanike prekomjerne tjelesne mase. Štoviše, ispitanici adekvatne tjelesne mase bili su skloniji povećanju svoje tjelesne aktivnosti tijekom lockdowna. Analiza rezultata upitnika pokazala je da su ispitanici prekomjerne tjelesne mase imali veću mogućnost povećanja svoje tjelesne mase za vrijeme trajanja lockdowna.

No nije sve tako crno! Uz povećanje usklađenosti s mediteranskim načinom prehrane tijekom lockdowna, nešto više od 50% ispitanika iskoristilo je duži boravak kod kuće kako bi povećalo učestalost kuhanja.

Ispitanici koji su kuhali više, konzumirali su više povrća, mahunarki te ribe i morskih plodova u odnosu na ispitanike koji su kuhali jednako ili manje. Povećana konzumacija navedenih namirnica svakako je pozitivna promjena u prehrambenim navikama. Postavlja se pitanje hoće li se povećana učestalost kuhanja i povećana konzumacija prethodno navedenih namirnica zadržati i nakon lockdowna?

Održavanje pozitivnih promjena, uočenih istraživanjem studenata i nastavnika Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, zasigurno bi rezultiralo poboljšanjem primarno nutritivnog, ali i općeg zdravstvenog statusa te boljim radom imunosnog sustava u borbi protiv ove virusne pandemije kojoj se još ne nazire kraj.

 

Izvor: Pfeifer, D., Rešetar, J., Gajdoš Kljusurić, J., Panjkota Krbavčić, I., Vranešić Bender, D., Rodríguez-Pérez, C., Ruíz-López, M.D., Šatalić, Z. (2021) Cooking at Home and Adherence to the Mediterranean Diet during the COVID-19 Confinement: The Experience from the Croatian COVIDiet Study. Front. Nutr. doi: 10.3389/fnut.2021.617721.

Pošalji prijatelju na email

Komentari