Stručno-znanstveni skup inPharma OMEGA-3 2014

Na skupu je sudjelovalo gotovo 300 sudionika, a tijekom 9 predavanja i 3 radionice multidisciplinarni tim stručnjaka prikazao je temeljne činjenice i najnovije spoznaje o primjeni omega-3 masnih kiselina.

Interes za potencijalne zdravstvene blagodati ribljeg ulja pojavio se 50-tih godina prošlog stoljeća kada su rane studije uputile na blagotvorno djelovanje ulja bakalara na atopijski ekcem, hiperkolesterolemiju i artritis. Jedna od najranijih spoznaja vezana za riblje ulje i omega-3 masne kiseline odnosila se na vrlo nisku incidenciju bolesti srca kod grenlandskih Eskima, unatoč visokom unosu masti. Tijekom desetljeća koja su uslijedila rastao je broj saznanja o mehanizmima djelovanja omega-3 masnih kiselina, a time i njihova popularnost u stručnim krugovima i općoj populaciji.

Skup je otvorio gost iz Italije - dr. Vincenzo di Marzo, direktor istraživanja Instituta za molekularnu biokemiju iz Napulja, govoreći o mehanizmima u podlozi sniženja kardiometaboličkog rizika te razlici između ulja krila i ribljeg ulja. Naglasio je da je osnovna razlika što su u ribljem ulju EPA i DHA uglavnom vezane u trigliceride, dok su u ulju krila uglavnom u obliku fosfolipida. Protuupalna aktivnost dokazana je i za riblje ulje i za ulje krila, a mehanizam djelovanja temelji se na sniženju razine esterificiranih omega-6 PUFA, arahidonske kiseline (AA) i posljedičnom sniženju razine eikozanoida. Dr. di Marzo istaknuo je da postoji čvrsta osnova za razmatranje ulja krila kao moguće prehrambene intervencije usmjerene ka sniženju sustavne upale i kardiometaboličkih čimbenika pretilih osoba koje su u riziku od razvoja metaboličkog sindroma i kardiovaskularnih bolesti. U izlaganju je bilo riječi i o mogućnosti djelovanja ulja krila na indukciju stvaranja snažnijeg oblika protuupalne omega-3 koji nastaje iz homologa eCB i djeluje putem ne-kanabioidnih receptora.

Na predavanje dr. di Marza nadovezala se prof. dr.sc. Maja Strozzi sa Klinike za bolesti srca i krvnih žila i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prof. Strozzi je iznijela podatke koji potvrđuju da omega-3 masne kiseline smanjuju rizik smrti od kardiovaskularnih bolesti te da se njihovi najveći kardiovaskularni učinci pripisuju antiaritmičkim svojstvima. Pokazalo se da imaju i antiaterogeno i antitrombotsko djelovanje. Mnoge studije zaključile su da omega-3 masne kiseline najveći utjecaj imaju na sniženje razine triglicerida, te nešto manje na sniženje krvnog tlaka, endotelijalnu funkciju i povećanje HDL kolesterola. Epidemiološke studije pokazale su redukciju incidencije infarkta miokarda kao i moždanog udara.

Prof. Strozzi je uputila na postojanje razlika između ranijih i novijih studija u učinkovitosti primjene omega-3 masnih kiselina. Učinkovitost je u novijim studijama manja što se povezuje s rjeđe prisutnom deficijencijom omega-3 masnih kiselina kao i češćom primjenom statina u populaciji. Učinak omega-3 masnih kiselina izraženiji je kod bolesnika koji ne uzimaju statine i kod onih koji ih ne uzimaju dovoljno u redovnoj prehrani.

Prof. dr.sc. Milivoj Jovančević, primarijus pedijatar iz Centra za dječje zdravlje govorio je o utjecaju omega-3 masnih kiselina na rani razvoj mozga, naglasivši njihovu posebnu važnost u prehrani trudnica i male djece. Osim što DHA čini više od 50% gradive tvari mozga i oko 65% očne pozadine, sudjeluje i u složenim procesima regulacije aktiviranja gena. Najnovija istraživanja pokazala su da uzimanje omega-3 masnih kiselina tijekom trudnoće značajno umanjuje učestalost prijevremenog poroda, a njihovim uzimanjem majka može povećati koncentraciju DHA u svojem mlijeku i popuniti vlastite rezerve koje su značajno smanjene nakon poroda.

Prim.mr.sc. Zoja Gnjidić iz Poliklinike Dr.Čop, govorila je o učincima ulja krila na bolesti zglobova. Predstavila je studije koje su dokazale da je kod upalnih i degenerativnih bolesti zglobova primjena ulja krila (NKO™) imala pozitivan učinak na simptome bolesti. Omega-3 fosfolipidi mogu smanjiti razinu medijatora upale kao što su eikozanoidi i citokini što upućuje na opravdanost primjene kod upalnih bolesti zglobova. Rezultati preliminarnih ispitivanja koja su promatrala djelovanje na samu kost, uputili su na to da primjena omega-3 masnih kiselina snižava i rizik od osteoporoze, te da smanjuje gubitak koštane mase kod žena u postmenopauzi žena.

Prof.dr.sc. Željko Krznarić govorio je svrhovitosti primjene EPA u segmentu kliničke prehrane, u liječenju tumorske kaheksije. Masti bogate omega-3 masnim kiselinama, ili jednostruko nezasićene masne kiseline, ili pak one siromašne omega-6 masnim kiselinama smanjuju stopu odgovora na citokine i upalu. Masti bogate omega-6 masnim kiselinama imaju suprotan učinak. Primjerice, kod karcinoma gušterače dokazano je da je davanjem hrane bogate EPA-om tijekom 12 tjedana zaustavljen trend gubitka težine koji je iznosio prosječno 2 kg mjesečno, te da su bolesnici prešli u anaboličku fazu uz prosječni dobitak od 0,5 kg mjesečno. Prof. Krznarić zaključio je da je primjena enteralne prehrane s povišenim unosom EPA-e (2,2 grama/dan) uz megestrol-acetat u trajanju od najmanje 8 tjedana, poželjna terapijska kombinacija kod bolesnika s različitim stupnjevima sindroma tumorske anoreksije i kaheksije.

Dr. Sanja Toljan iz Poliklinike Orlando uputila je na znanstvenim dolazima potvrđenu povezanost između hormona i masnih kiselina, posebice na povoljan utjecaj omega-3 na hormonalnu ravnotežu. Dr. Toljan prikazala je recentne radove o utjecaju omega-3 masnih kiselina na funkcioniranje pojedinih hormona i neuro-endokrino-imunološkog sustava.
Osvrnula se i na ulogu omega-3 u snižavanju kronično povišene razine kortizola koji u ljudskom tijelu nastaje pod utjecajem vanjskih ili unutarnjih stresora.

O primjeni omega-3 masnih kiselina u psihijatriji govorio je prof.dr.sc. Miro Jakovljević sa Klinike za psihijatriju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i KBC Zagreb. Nakon opisa raznovrsnih mehanizama njihova terapijskog učinka, zaključeno je da primjena omega-3 masnih kiselina može značajno pridonijeti većoj djelotvornosti psihofarmakoterapije u liječenju oboljelih od shizofrenije, bipolarnog afektivnog poremećaja i različitih depresivnih poremećaja. Stoga se danas omega-3 preporučuje kao dopunska terapija standardnoj psihofarmakoterapiji različitih oblika depresije, ali i u liječenju bipolarnog afektivnog poremećaja i shizofrenije.

Dr.sc. Vedran Poljak sa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo predstavio je ribe kao izvor omega-3 masnih kiselina. S nutricionističkog aspekta riba se prvenstveno promatra kroz profil masti koje sadrži, pa je preporuka da se, zbog visoke količine sadržanih esencijalnih masnih kiselina, barem jednom tjedno konzumira „masna“ riba poput lososa, skuše, haringe ili sabljarke. Dr. Poljak naglasio je da su istraživanja pokazala da ovisno o uzgoju i prehrani riba dolazi i do promjena u sastavu i količini masnih kiselina.

O značaju biljnih omega masnih kiselina u oleoterapiji govorio je dr.sc. Stribor Marković iz Plantagee. Dr. Marković je govorio o najpoznatijim biljnim uljima koja sadrže željeni profil masnih kiselina u liječenju, prehrani i dermokozmetici. Na prvom mjestu to su ulja bogata alfa-linolenskom kiselinom poput lana, sjetvenog podlanka, chie i perile. Ulja bogata gama-linolenskom kiselinom poput boražine i noćurka već su duže vremena zanimljiva kod kožnih bolesti poput psorijaze i atopijskog dermatitisa kao adjuvantna terapija ili nadopuna prehrani. Podklasa biljnih ulja bogata stearidonskom i gama-linolenskom kiselinom poput trputaste lisičine i ulja sjemenki crnog ribiza, ulja su nove generacije koja pružaju zanimljiv molekularni mehanizam i za sada najveći interes pobuđuju kao dodaci prehrani i kozmetički sastojci dermokozmetike.

Uspjehu skupa i zadovoljstvu sudionika pridonijele su i tri radionice.
Dr. Nives Pustišek, specijalist dermatolog iz Klinike za dječje bolesti Zagreb i Anita Galić, mag.pharm., univ.mag. managementa u zdravstvu iz Hrvatskog farmaceutskog društva predstavile su uloge pojedinačnih omega masnih kiselina u dermatologiji i dermatofarmaciji te prikaze slučajeva pacijenata kod kojih postoji mogućnost topičke i peroralne primjene omega masnih kiselina.

Dr.sc. Lea Pollak iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender iz Centra za kliničku prehranu KBC Zagreb, vodile su radionicu o omega-3 masnim kiselinama i zakonodavstvu. Prikazale su mogućnosti aplikacija prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji na različite vrste proizvoda kao i mogućnosti komunikacije osobitosti proizvoda putem različitih komunikacijskih kanala. Sudionici radionice rješavali su zadatke i kreirali deklaracije i komunikacijske okvire za specifične proizvode s omega-3 masnim kiselinama.

Dr.sc. Arijana Meštrović iz Pharma experta održala je radionicu „Omega-3 u rukama ljekarnika“. Kroz kviz znanja sudionicima je ponudila odgovore na pitanja što ljekarnik treba znati o interakcijama omega-3 s lijekovima, njenim nuspojavama, sigurnoj primjeni kod djece, trudnica i posebnih skupina pacijenata, te što sve treba znati o proizvodima koji sadrže omega-3, a koje ljekarnici svakodnevno preporučuju pacijentima.