U vrijeme „novoga normalnoga“ u kojemu se znanstvena, akademska, medicinska te sve druge zajednice sastaju i educiraju virtualnim putem i Hrvatsko društvo nutricionista i dijetetičara organiziralo je upravo takav jedan virtualni sastanak „Nutricionizam i dijetetika 2021“.
Započeo je 10.03.2021., drugu srijedu u mjesecu ožujku kada se međunarodno obilježava Dan dijetetičara, čime se željelo obilježiti i proslaviti taj, za svakog nutricionista/dijetetičara, važan dan. Kongres je trajao 3 dana te je okupio brojne stručnjake iz područja dijetetike, medicine, znanosti i javnog zdravstva iz Hrvatske i inozemstva. Predavanjima je svaki dan u prosjeku prisustvovalo 115 osoba, a tematski su obuhvaćala dijetetiku, moć prehrane u prevenciji bolesti te povezanost prehrane i pandemije koronavirusa.
Predsjednica HDND-a, dr.sc. Eva Pavić i potpredsjednica HDND-a prof.dr.sc. Darija Vranešić Bender prvoga dana kongresa pozdravile su sve okupljene i zaželjele sretan Dan dijetetičara. Predsjednica u svom uvodnom govoru upoznaje sve okupljene s aktivnostima Društva u protekloj godini, dok potpredsjednica najavljuje bogat program kongresa. Okupljene pozdravljaju i uvaženi gosti: prof.dr.sc. Željko Krznarić, predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora i predstojnik Zavoda za gastroenterologiju i hepatologiju KBC-a Zagreb; akademik Željko Reiner, potpredsjednik Hrvatskog Sabora i pročelnik Zavoda za bolesti metabolizma KBC-a Zagreb te doc.dr.sc. Dario Rahelić, predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora i predstojnik Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac.
Predavanja prvoga dana 3. Kongresa Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara kreću kratkim pričama iz dijetoterapije, vrlo zanimljivim kratkim prikazima različitih kliničkih slučajeva s kojima se dijetetičari diljem zemlje susreću, a zaključak je svima jednak: dijetetičar je sastavni dio multidisciplinarnih timova za liječenje širokog spektra bolesti, a primjena odgovarajuće dijetoterapije optimizira liječenje. U idućem predavanju kolegica Mirna Šporčić iz KB Dubrava objašnjava koji su to emocionalni utjecaji na obrasce prehrane kod pretilih bolesnika poslije barijatrijske operacije. Ističe ono s čime se svaka operirana osoba mora suočiti, a to je da je prilikom operacije došlo do smanjenja volumena želuca, dok emocije vezane uz hranu, kao i žudnja za hranom ostaju iste i predstavljaju izazov za ishode liječenja. Dijetetičari iz KBC Rijeka intenzivno se, uz kolege farmaceute, bave kompleksnom temom interakcija hrane i lijekova s naglaskom na kardiovaskularne bolesti, što je bilo tema idućeg predavanja koje je održala kolegica Nataša Skočibušić, bacc.med.techn. Ključne poruke predavanja jesu da interakcije hrane i lijekova postoje te da nisu beznačajne, a posebnu pažnju treba obratiti na sok od grejpa te mlijeko i mliječne proizvode. Predavanja prvog dana kongresa završila su vrlo važnom temom koja muči brojne kolege nutricioniste, a to je zakonodavstvo Republike Hrvatske vezano uz zvanje nutricionist. U svom predavanju kolegica Dolores Dravinec, magistra nutricionizma, usporedila je prava i obaveze osoba sa zvanjem dijetetičar i nutricionist u Republici Hrvatskoj i svijetu. Doprinos u obilježavanju Dana dijetetičara, osim izvrsnih predavača i stručnih predavanja, dali su kolege dijetetičari iz bolnica diljem Republike Hrvatske slanjem fotografija sa svojih radnih mjesta iz kojih je nastala vesela razglednica.
Prvo predavanje drugog dana kongresa održao je poznati američki kardiolog, znanstvenik, profesor na Sveučilištu Tufts te autor brojnih znanstvenih publikacija u kojima iznosi dokaze o utjecaju pravilne prehrane ili specifičnih namirnica na zdravlje, dr. Dariush Mozzaffarian. Malo je reći da se početak drugog dana predavanja jedva čekao. Profesor je u svom predavanju jasno istaknuo lošu prehranu kao glavnog krivca za porast broja oboljelih od pretilosti, šećerne bolesti i kardiovaskularnih bolesti koje su i u Republici Hrvatskoj glavni uzrok smrtnosti. Isto tako je naznačio ulogu ne samo pojedinca, nego i države te institucija u provođenju pravilne prehrane i dao konkretne smjernice. Jesu li za pretilost krivi samo geni ili je ona rezultat genetike i okolišnih faktora u svom je izvrsnom predavanju vrlo detaljno objasnio prof. dr.sc. Fran Borovečki. Dr.sc. Eva Pavić svojim je predavanjem otkrila kako je mediteranska prehrana opravdano već 3. godinu za redom proglašena najboljom prehranom za dobro zdravlje. Iznijela je rezultate istraživanja koje je za cilj imalo usporediti učinak mediteranske i standardne hipolipemičke dijete na redukciju tjelesne mase i biokemijske parametre. Sva tri predavača dokazima su potkrijepila jedno, a to je da je moć hrane toliko jaka da ne utječe samo na zdravlje pojedinca, već utjecajem na genetski materijal utječe i na zdravlje njegovih potomaka.
Dr.sc. Irena Martinis u svom je predavanju objasnila ulogu dijetetičara u radu dnevne bolnice za oboljele od šećerne bolesti tipa 2 te nužnost detaljne edukacije o prehrani i važnost pravilne prehrane kod šećerne bolesti za svakog oboljeloga. Predavanja drugog dana kongresa završila su predavanjem prof.dr.sc. Darije Vranešić Bender o nutritivnom statusu i nutritivnoj potpori u bolesnika s upalnim bolestima crijeva na biološkoj terapiji. Profesorica je svojim predavanjem istaknula s kojim se izazovima susreću oboljeli, koliko je kompleksna dijetoterapija upalnih bolesti crijeva te koje su zadnje važeće znanstvene spoznaje.
Treći dan kongresa posvećen povezanosti prehrane i pandemiji koronavirusa započela su predavanjem profesora Alessandra Laviana sa Sveučilišta Sapienza u Italiji. Profesor je svojim predavanjem okupljene upoznao s dosadašnjim znanstvenim spoznajama o koronavirusu, kakav je zdravstveni i nutritivni status zaraženih osoba, od kojih bolesti i stanja boluju te koje su hranjive tvari posebno zainteresirale istraživače kao bitne u liječenju.
S izazovima i iskustvima, ali i provedenim akcijama u borbi s pandemijom koronavirusa u Republici Hrvatskoj, pogotovo među starijom populacijom, u svom iscrpnom predavanju pojašnjava epidemiologinja NZ dr. Andrija Štampar dr. Tanja Ćorić. Kako protječe liječenje post COVID pacijenata u Klinici za plućne bolesti Jordanovac u sklopu programa plućne rehabilitacije objasnio je magistar nutricionizma Nikola Mesarić. Kolega Mesarić prikazao je nutritivni status bolesnika uključenih u program plućne rehabilitacije te prikazom preporuka za prehranu tijekom i nakon zaraze koronavirusom ukazao na bitne sastavnice prehrane, ali i kako prilagoditi prehranu kod najčešćih stanja koja se javljaju tijekom zaraze ili oporavka: smanjenog apetita, mučnine, ranog osjećaja sitosti, promjene ili gubitka mirisa i okusa, kratkoće daha, stvaranja mukusa i sluzi te neželjenog gubitka na tjelesnoj masi.
Kolegice iz Odsjeka za prehranu i dijetetiku Županijske bolnice Čakovec napravile su istraživanje o promjeni prehrambenih navika i tjelesne aktivnosti zaposlenika ŽB Čakovec prije i poslije zaraze koronavirusom. Istraživanjem su zaključile da se prehrambene navike zaposlenika prije i tijekom zaraze koronavirusom nisu mijenjale, da ispitanici nisu dovoljno educirani o važnosti pravilne prehrane za zdravlje imunološkog sustava te da je razina tjelesne aktivnosti u padu, dok se sve više vremena provodi ispred televizora, mobitela i računala što posljedično dovodi do porasta tjelesne mase. Mladi kolega, magistar nutricionizma Josip Rešetar, prikazao je rezultate vrlo zanimljivog projekta u sklopu kojega je provedeno istraživanje o prehrambenim navikama u vrijeme lockdowna u 22 zemlje, među kojima je bila i Republika Hrvatska. Rezultati istraživanja pokazali su da većina Hrvata nije promijenila svoje prehrambeno ponašanje tijekom mjera ograničenog kretanja, ali utvrđen je porast učestalosti kuhanja što svakako pozitivno utječe na ukupnu kakvoću prehrane.
3. kongres Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara pružio je nove znanstvene spoznaje i izuzetno vrijedne informacije za rad svakog nutricionista, dijetetičara, ali i svake osobe koja skrbi o bolesnicima ili svojim znanstvenim radom doprinosi razvoju novih spoznaja. Zahvaljujemo svim predavačima na velikom trudu, doprinosu u održavanju kongresa i nesebičnom dijeljenju znanja, kao i sponzorima na stalnoj podršci.
Ispred Organizacijskog odbora HDND-a :
Zrinka Šmuljić, mag.nutr., blagajnik
Valentina Rahelić, mag.nutr., tajnik
prof.dr.sc. Darija Vranešić Bender, potpredsjednik
dr.sc. Eva Pavić, predsjednik
