Održan stručno-znanstveni skup inPharma Vitamini 2015

S početkom dvadesetog stoljeća započela je i vitaminska era. U ranim istraživanja znanstvenici su spoznavali esencijalnost i potrebne dnevne doze te uloge vitamina u organizmu. Značajniji uzlet primjena vitamina doživljava u drugoj polovici 20. stoljeća, ulaskom u kliničku medicinu. Pregled povijesti vitamina prikazala je doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender, dipl.ing. iz Odjela za kliničku prehranu KBC-a Zagreb i Vitaminoteke u uvodnom predavanju kojim je otvoren skup. U izlaganju je su prikazane okolnosti s početka 20. stoljeća kada su vitamini dobili ime i odnosi među znanstvenicima koji su bili glavni protagonisti tog doba. Područje istraživanja vitamina nije iscrpljeno dolaskom novoga milenija. Naprotiv, današnja moderna istraživanja raširila su se u brojnim smjerovima – od terapijske primjene do razdvajanja holističkog i redukcionističkog pristupa problematici.

Prof.dr.sc. Željko Krznarić, dr.med. iz Odjela za kliničku prehranu KBC-a Zagreb i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorio je o činjenicama i zabludama o vitaminima. Vitamini su kroz protekla desetljeća proglašavani čudotvornima, ponekad osporavani, vezuju se uz brojne rasprave i stručne dileme, no nesumnjivo uživaju popularnost koja ne blijedi. U izlaganju je navedeno kako se procjenjuje da značajan udio populacije u razvijenim zemljama uzima dodatke prehrani, među kojima vodeće mjesto zauzimaju vitamini. Međutim, potrebno je provesti još velik broj kontroliranih kliničkih studija kako bi se utvrdio točan mehanizam djelovanja i da bismo spoznali koliko su doista vitamini učinkoviti u prevenciji i terapiji degenerativnih bolesti današnjice, poput kardiovaskularnih bolesti, karcinoma, dijabetesa i drugih bolesti.

O parenteralnoj primjeni vitamina govorila je Dina Ljubas Kelečić, mag.pharm. iz Odjela za kliničku prehranu KBC-a Zagreb. Vitamin C se, primjerice, od 1970. u sklopu komplementarne medicine koristi intravenski u visokim dozama u liječenju onkoloških bolesnika. Danas se, prema recentnim studijama, proučava zbog selektivnih citotoksičnih učinaka na stanice raka in vitro i in vivo (visoke doze), međutim točan mehanizam još nije razjašnjen. Zatim, tiamin ili vitamin B1 koji je nerijetko ključan primjenjuje se kod bolesnika koji su pothranjeni bez obzira na etiologiju, a vitamin B12 kod megaloblastične anemije, upalnih bolesti crijeva, resekcije crijeva ili želuca.

Sa trendovima u razvoju formulacija i legislativi sudionike je upoznala dr.sc. Lea Pollak, voditeljica Odjela za dodatke prehrani, dijetetske proizvode i nutrivigilanciju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Uredba o zdravstvenim tvrdnjama 423/2012/EC donijela je značajne promjene u načinu deklariranja zdravstvenih tvrdnji na prehrambenim proizvodima i dodacima prehrani. Budući da je više od 60% odobrenih tvrdnji vezano za vitamine i minerale, upravo su se dodaci vitamina počeli koristiti u reformulacijama brojnih proizvoda kojima tvrdnje izvorno nisu dozvoljene, a dodatak vitamina im omogućuje isticanje tvrdnje.

U sponzorskoj sekciji s izlaganjima su se predstavile tvrtke Biovega, Salvus i Milsing. Jadranka Marković, dipl.ing. iz Biovege u svom je predavanju sudionicima približila prednosti vitaminskih dodataka prehrani s organskim certifikatom. U svojem izlaganju spomenula je novi pravac medicine koji nazivamo integrativna medicina, a nastao je kao odgovor na ograničenja konvencionalne, ali i alternativne medicine. U tom smislu dodatno je apostrofirala holistički pristup primjeni vitamina. Nutricionistkinja Hrvatskog olimpijskog odbora, Mimi Vurdelja, mag.pharm, održala je predavanje o vitaminizaciji kod sportaša. Ističući kako vitaminizacija ili ortomolekularna suplementacija nije alternativa, mag. Vurdelja je navela brojne primjere domaćih športaša koji imaju detaljne i specifične planove suplementacije u skladu sa svjetskim standardima. Ipak, napomenuvši kako je dobar san najbolji anabolik još jednom je naglasila važnost brojnih čimbenika načina života za sportski uspjeh. Uvid u širinu primjene vitamina B kompleksa sudionicima je prezentirala Ana Bošnjak, dipl.ing., nutricionistica iz Milsinga. Svaki od vitamina iz te skupine ima brojne specifične funkcije u organizmu i korisne učinke na zdravlje, a širok spektar djelovanja potvrđuje i velik broj zdravstvenih tvrdnji koje je odobrila Europska agencija za sigurnost hrane, odnosno Europska komisija. Međutim, u općoj se populaciji vitamini B kompleksa najčešće povezuju s povoljnim učinkom na živčani sustav, kod umora i iscrpljenosti te problema s kosom, kožom i noktima, što potvrđuju i rezultati nedavnog ispitivanja javnog mnijenja korisnika kategorije vitaminsko-mineralnih dodataka u Hrvatskoj.

Prim.dr.sc. Ulla Marton, dr.med. iz Poliklinike za ginekologiju i porodiljstvo „Dr. Marton“ iz Zagreba, govorila je o primjeni vitamina tijekom trudnoće i dojenja. Tijekom trudnoće, ali i tijekom dojenja, povećavaju se potrebe za velikim brojem mikronutrijenata zbog izgradnje i prehrane novog bića, ali i zbog metaboličke razgradnje majke. Brojne studije pokazuju pozitivan učinak suplementacije tijekom trudnoće u prevenciji brojnih strukturalnih abnormalnosti (defekt neuralne cijevi s posljedičnim neurološkim ispadima) i stanja tijekom trudnoće (zastoj rasta, hipertenzija) stoga su uvedene smjernice o dnevnoj suplementaciji tijekom trudnoće, ali i dojenja. Najvažniji nutrijenti su folna kiselina, vitamin B12, kalcij, magnezij, željezo, omega-3 masne kiseline te probiotici.

Prof. dr.sc. Milivoj Jovančević, primarijus pedijatar iz Centra dječjeg zdravlja govorio je o primjeni vitamina u pedijatriji, a posebno je istaknuo problem nedovoljne kontrole unosa vitamina iz različitih izvora i obogaćene hrane te prednosti primjene vitamina D u ranoj dobi. Vitamin D se koristi u profilaksi rahitisa unatrag devedesetak godina, no još uvijek je nedovoljno istražena njegova uloga u razvoju imunosti i mozga (receptori za D vitamin u mozgu postoje, no nije poznat učinak na moždane stanice). Slično zapažanje postoji i za K vitamin koji se rutinski primjenjuje kod novorođenčadi sa ciljem prevencije hemoragijske bolesti.

Na tu se temu dobro nadovezao prim.dr.sc. Milan Stanojević, dr. med., iz Klinike za ginekologiju i porodništvo KB Sveti duh koji je govrio o ulozi vitamina K u prevenciji kasne hemoragijske bolesti dojenčadi. Češće nego u bilo kojem drugom razdoblju ljudskoga života, krvarenja zbog nedostatka vitamina K javljaju se od rođenja pa sve do dobi od 12 mjeseci. Jedini izvor vitamina K za isključivo dojenu djecu je majčino mlijeko, u kojem je 4 do 10 puta manje vitamina K u usporedbi sa zamjenskim mlijekom. Stoga se čini logično da se dojenčadi koja se hrani isključivo majčinim mlijekom u prvih 12 tjedana svakodnevno daju male količine K vitamina da bi se izbjeglo krvarenje zbog njegova relativnog nedostatka.

Doc.dr.sc. Dario Rahelić, dr.med. specijalist endokrinolog i dijebetolog iz KB Dubrava, Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma, govorio je o primjeni vitamina u prevenciji dijabetesa i drugih kroničnih bolesti. Posebno je istaknuo ulogu vitamina D, odnosno suplementaciju vitaminom D u dječjoj dobi da bi se smanjio rizik pojave dijabetesa u odrasloj dobi. Skup se nastavio predavanjem prim. dr.sc. SpomenkeTomek Roksandić iz Referentnog centra Ministarstva zdravlja RH za zaštitu zdravlja starijih osoba – Centra za zdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“. Tema izlaganja bila je primjena vitamina kod osoba starije dobi – gerofilaktičke mjere. Među najčešćim deficitima koje pogađaju osobe starije životne dobi su nedostatak vitamina B1 (tiamin), B6 (piridoksin), B12 i folne kiseline. U starijoj dobi kritična može biti i opskrba vitaminom D, jer ga starije osobe obično imaju manje prilike aktivirati izlaganjem tijela UV - zrakama. Nedostatak vitamina D povezan je sa smanjenom gustoćom koštane mase, narušenom pokretljivošću i povećanim rizikom od padova.

O pozitivnim iskustvima u primjeni vitamina kao augmentacijske i suplementacijske terapije u liječenju psihijatrijskih poremećaja govorio je prof.dr.sc. Miro Jakovljević, dr.med. s KBC Zagreb, Klinike za psihijatriju medicinskog fakulteta. Pojedini vitamini igraju važnu ulogu u sintezi važnih neurotransmitora, primjerice - vitamin B6 je koenzim u sintezi dopamina, serotonina i GABA-e. Snižena aktivnost navedenih neurotransmitora prisutna je u depresivnim poremećajima. Isto tako, kod bolesnika s velikim mentalnim poremećajima (shizofrenija, depresivni i anksiozni poremećaji, demencija, itd.) opisane su niže razine pojedinih vitamina koje mogu utjecati na klinički tijek bolesti i terapijski odgovor.

O zanimljivom i u mnogim segmentima još neistraženog područja primjene vitamina u dječjoj dermatologiji govorila je prim. Nives Pustišek, dr.med. s Klinike za pedijatriju Klinike za dječje bolesti u Zagrebu. Lokalna ili sistemska primjena derivata vitamina A u terapiji akni odobrena je za djecu i adolescente starije od 12 godina. Budući da je u terapiji akni dječje dobi česta njihova “off label” primjena, potrebno je dobro poznavati njihov mehanizam djelovanja i moguće neželjene reakcije te o tome upoznati roditelje i djecu.

Iznimno dobro posjećene i odlično ocijenjene bile su i tri radionice održane u završnom dijelu skupa. Dr.sc. Arijana Meštrović, mag.pharm iz Pharmaexperta i dr.sc. Lea Pollak vodile su radionicu pod naslovom Interakcije vitamina i lijekova. Tema radionice koju je vodio Nenad Bratković, mag.nutr., univ,mag.pharm. iz Nutriconsulta bili su prirodni dodaci prehrani. Katarina Fehir Šola, mag.pharm, univ.mag.pharm., iz ZU Ljekane Bjelovar i doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender, održale su radionicu o ulozi ljekarnika u primjeni i doziranjima vitamina B kompleksa i C vitamina.

Među brojnim zaključcima skupa, valja izdvojiti spoznaju kako primjena vitamina danas ima čvrsto znanstveno uporište u prevenciji, ali i kao potporna terapija u brojnim kliničkim situacijama. Nadalje, preporučene dnevne doze razlikuju se ovisno o dobi i životnim ciklusima, a u pojedinim situacijama terapijska primjena zahtijeva i značajno veće doze od onih dnevno preporučenih za zdravu populaciju. Uloga ljekarnika, liječnika i nutricionista u propisivanju i praćenju primjene vitamina te uvođenju nutrivigilancije iznimno je važna, kako za razvoj ovog dinamičnog područja, tako i za zdrave osobe te za bolesnike.

Fotogalerija: